Koža ne samo da "skuplja stres", već je često i prvo mesto na kojem se on "pokaže". Evo šta sve može da se "pročita" iz stanja vaše kože.
Koža je najveci organ našeg tela, a nedavna istraživanja potvrdila su da se ona ponaša istovremeno kao mesto koje "prima" prvi udar stresa, ali i kao mesto "odgovora" na stres. Drugim recima, ne samo da vaša koža oseca stres, vec u velikom broju slucajeva i reaguje prva, najcešce nekom formom zapaljenskog procesa.
Iako uzroke i posledice zdravstvenih problema nije uvek lako ustanoviti, naucno je dokazano da kod mnogih osoba stres i drugi psihološki faktori mogu da budu "okidac" za pojedina dermatološka stanja, ili da pogoršaju probleme koji su vec prisutni.
Povezanost izmedu stresa i pocetka ili pogoršanja razlicitih kožnih bolesti bila je povod za istraživanje o tome kako koža i mozak komuniciraju medusobno. Koža na stres reaguje aktiviranjem endokrinog i imunog sistema, a hronican stres može imati ozbiljne posledice po zdravlje naše kože, izmedu ostalog.
U koži se nalaze znojne žlezde, krvni sudovi, nervni završeci i celije koje kontrolišu naš imuni i nervni sistem. A na oba vrlo cesto i vrlo dramaticno utice naše mentalno zdravlje.
Cesto stres nije glavni krivac. Kad smo pod stresom, ili se javi anksioznost, telo luci kortizol. To je hormon koji telu pomaže da se nosi sa stresom, ali kad je nivo ovog hormona konstantno povišen, može da napravi "haos" sa kožom.
Stres, anksioznost, depresija i druga mentalna stanja mogu da budu (skriveni) uzrok mnogih dermatoloških problema, kao što su na primer hiperhidroza, akne ili psorijaza.
Hiperhidroza
Hiperhidroza je stanje prekomernog, nekontrolisanog znojenja, koje nije posledica spoljašnje ili telesne temperature, niti fizicke aktivnosti. Procenjuje se da 7,8 miliona osoba, ili 2,8 odsto ukupne svetske populacije pati od hiperhidroze. Od ukupnog broja, 50,8 odsto (cetiri miliona) pati od aksilarne hiperhidroze, ili prekomernog znojenja pazuha. Sedam od deset osoba koje pate od ovog stanja garderobu mora da promeni dva ili više puta u toku dana.
Ovo stanje znacajno utice na fizicko i mentalno zdravlje osobe, kao i na njen društveni život. Istraživanja radena ranije ove godine dokazala su da postoji veza izmedu hiperhidroze i povišenog rizika od depresije. Depresiji su narocito sklone osobe koje pate od izraženih oblika hiperhidroze.
Procitajte: Kada je znojenje medicinski problem
Akne
Akne su cesto stanje kože koje ce vecinu populacije "pogoditi" u nekom trenutku u životu. Akne se pojavljuju kada folikuli dlake i lojne žlezde postaju zapušeni i upaljeni. Problem se najcešce javlja da licu, vratu, ledima ili grudima, odnosno u regijama u kojima su lojne žlezde najvece i najaktivnije.
Stres i anksioznost mogu da izazovu hronicne zapaljenske procese u telu, a skokovi kortizola koji se dešavaju kad smo pod stresom podsticu lojne žlezde da luce više gustih, lepljivih masnoca, za koje se onda lepe mrtve celije kože, i vrlo brzo pore su blokirane, a to mesto upaljeno i javlja se problem. Stres podstice i razmnožavanje štetnih bakterija, jer nam slabi imunitet, cime se stvara idealno okruženje za nastanak akni.
Procitajte: Najbolji prirodni lek za akne
Psorijaza
Psorijaza je autoimuna, sistemska bolest koja pogada oko tri odsto populacije, koja se može javiti i u ranom detinjstvu, ali se najcešce ispoljava izmedu 30. i 50. godine života.
Manifestuje se promenama na koži, zadebljanim, crvenim "flekama" koje su prekrivene belicastim, debelim ljuspicama, koje su kod manjeg broja pacijenata pracene i svrabom.
U težim slucajevima, ove promene mogu zahvatiti i citavo lice, ili velike površine na telu.
Ova bolest nije smrtonosna, ali može da bude toliko teška za pacijente, da za njih život nema ni približnu vrednost kao pre razvoja bolesti, i to u meri da nije retkost da pomišljaju i na samoubistvo.
Zbog promena koje su vidljive i upadljive, oboleli od psorijaze se suocavaju sa problemima i u svakodnevnom životu. Svaki peti pacijent je stigmatizovan i izopšten iz društva u manjoj ili vecoj meri, zbog psorijaze.
Osobe obolele od psorijaze izložene su vecoj opasnosti od pojave depresije (za 39 odsto) i anksioznosti (za 31 odsto) u odnosnu na osobe koje nemaju ovaj zdravstveni problem.