U Evropi je svako treće dete od 11 godina gojazno, a višak kilograma kod nas, takođe, ima trećina dece do završene srednje škole. To kasnije dovodi do brojnih bolesti: dijabetesa, masne jetre, depresije, karcinoma, pa čak i neplodnosti.
Višak kilograma ima oko 56 procenata odraslih. Endokrinolog Vesna Dimitrijevic Sreckovic kaže da je to posledica nepravilne ishrane i manjka fizicke aktivnosti.
"U ishrani ima dosta prostih šecera, slatkiša, peciva, proizvoda od belog brašna, malo voca i malo složenih ugljenih hidrata, žitarica", rekla je dr Dimitrijevic Sreckovic gostujuci u Jutarnjem programu RTS-a.
Procitajte: Više od polovine Srba gojazno!
Ona se tri decenije bavi prevencijom dijabetesa kod odraslih, a poslednju deceniju prevencijom kod mladih.
"Izucavala sam mlade od 7. do 15. godine, adolescente od 16. do 20. godine i mlade od 20. do 30. godine. Istraživanja pokazuju da 63 odsto naše omladine ima metabolicki sindrom gojazne omladine. To je skup faktora koji vode u poremecaj šecera, alterosklerozu, koronarnu bolest vec u srednjim godinama života", objašnjava endokrinolog.
Pet je faktora koji su pokazatelji metabolickog sindroma: dete ima stomacic, pocetni šecer preko 6,1, trigliceride preko 1,7, dobar holesterol manji od 1,0 kod decaka i manji od 1,3 kod devojcica, i pritisak veci od 130 sa 85.
"Ako imamo tri faktora od ovih pet, to zovemo metabolicki sindrom", kaže Dimitrijevic Sreckoviceva.
Ishrana donekle može u vrticima i školama da se kontroliše. Problem nastaje kada se kod kuce ne priprema hrana, vec se nabavlja u restoranima brze hrane i piju slatki napici. Tada dolazi do gojaznosti.
"Veliki procenat dece ima metabolicki sindrom, ali ostalih 37 odsto ima nešto što je premetabolicki sindrom. To znaci da svako dete koje ima samo stomacic, ili stomacic plus još jedan faktor, to dete vec ima rizik da ima insulinsku rezistenciju, pocetak gubitka belancevina u mokraci, ima brojne faktore zapaljenja koji se luce u masnom stomacnom tkivu i to dete je u riziku za ranu alterosklerozu", navela je dr Dimitrijevic Sreckovic.
MONDO TEMA: Dijabetes se "leci" - mršavljenjem
Bolesti povezane sa gojaznošcu
Neke od bolesti koje se povezuju sa stomacnom gojaznošcu su preddijabetes, dijabetes, masna jetra, alteroskleroske komplikacije, depresija, karcinom, neplodnost kako kod muškaraca, gde se gubi testosteron, tako i kod žena koje imaju policisticne jajnike.
Procitajte: Šest simptoma policisticnih jajnika
"Sve je to povezano sa stomacnom gojaznošcu i unosom prostih šecera, koji su danas veoma zastupljeni. A trebalo bi da unosimo složene ugljene hidrate iz voca, povrca i žitarica, da koristimo maslinovo ulje koje ima mononezasicene masnoce, riba koju nedovoljno unosimo i zato imamo manjak vitamina D, koji je bitan ne samo za prevenciju bolesti kostiju vec i u prevencija raka, degenerativnih i psihickih bolesti", navodi dr Vesna Dimitrijevic Sreckovic.
Govoreci o depresiji, dr Dimitrijevic Sreckovic je za RTS rekla da su istraživanja pokazala da 32 odsto dece u Srbiji koja imaju stomacic imaju blagu depresiju, a oko osam odsto dece srednje tešku depresiju.
Kada se tokom istraživanja skinula stomacna gojaznost, kada su luceni citokini, smanjen je njihov broj i deblokirani hormoni srece. "I kada smo povecali fizicku aktivnost, samo kroz hod povecano je lucenje hormona srece", istakla je endokrinolog.
Istraživanje - voda sa šecerom
Endokrinolog Vesna Dimitrijevic Sreckovic istice da je posmatrala šta se dešava kada se pacijent optereti šecerom.
"Dam im da popiju 75 grama šecera rastvorenog u vodi i merimo šecer, odnosno insulin u nultom minutu, u 30. minutu i 120. minutu. Na osnovu vrednosti šecera otkrivamo da li je neko samo gojazan ili ima preddijabetes, blaži ili teži, ili dijabetes", objašnjava lekarka.
Kod mršave osobe insulin ce bazno sa 10 otici na 30 i vratiti se na 20, dok ce kod gojazne osobe u startu biti 30-40, pa ce insulin skociti na preko 200 i vratiti se na 80.
"Tokom istraživanja više stotina dece i mladih utvrdeno je da je srednja vrednost insulina oko 80", upozorila je dr Dimitrijevic Sreckovic.
Britanske zdravstvene institucije razmatraju dve mere u borbi protiv gojaznosti, da se dodatno oporezuje sva nezdrava hrana i da se slatkiši, grickalice i zašecerena pica pakuju u što bezlicniju, takozvanu genericku ambalažu. Doktorka smatra da bi to imalo efekat i kod nas.
"Ako bismo to uradili, odmah bismo imali manje karcinoma, manje stentova, manje obolelih na dijalizi, to su sve posledice dijabetesa", istakla je dr Dimitrijevic Sreckovic.
Zbog manjeg unosa soli, bilo bi i manje slucajeva hipertenzije, alteroskleroze, šloga i infarkta.
Ukazuje da je potrebo unositi i dijetna vlakna i ne napraviti kašu od svega.
"Moramo da unosimo dijetna vlakna jer prave upijac šecera i masnoca i pomažu da smršamo, prave baštu u našim crevima, koja ce nas zaštititi od brojnih autoimunih bolesti i karcinoma", zakljucila je dr Vesna Dimitrijevic Sreckovic.