Uprkos akcijama protiv pušenja broj maloletnih zavisnika se ne smanjuje.
Rezultati istraživanja koje je Evropska agencija za rekonstrukciju realizovala u saradnji sa republičkim Ministarstvom zdravlja, i u kojem je učestvovalo oko 3.000 srednjoškolaca, pokazali su da je čak 60 odsto srednjoškolaca u Srbiji probalo cigarete, pišu "Novosti".
Jedni puše jer su videli od roditelja, drugi su prvi dim povukli na nagovor drugara. Anita Jakovljević, psiholog u Gimnaziji "Sveti Sava", ubacuje na listu još jedan razlog zbog kojeg devojčice posežu za cigaretom, a to je - zabluda da će tako smanjiti težinu.
Vera Jakšić, direktorka Poljoprivredne škole PKB iz Beograda, smatra da deca zbog nesigurnosti, a nekad i iz dosade, spas traže u cigaretama. "To je za srednjoškolce postala ozbiljna bolest zavisnosti i utiče na njihovo zdravlje, pa i na uspeh u školi", kaže ona za "Novosti". "Naši đaci imaju mnogo obaveza, tri dana teorijske nastave i dva dana prakse. Na te časove odlaze van naše ustanove i veoma dobro znaju pravila ponašanja. u mesarama, velikim trgovinskim lancima, pekarama ili na farmama nema ni govora o pušenju. Ne kažem da su svi nepušači, ali smatram da ih ima manje nego u gimnazijama ili ekonomskim školama. Tamo učenici sede i slušaju nastavu, a naši imaju i dosta posla, pa ne stižu da razmišljaju o cigareti. To bi se smatralo i nepristojnim ponašanjem."
"Kada počnu da puše one manje jedu, jer organizam ne traži hranu kao ranije i zbog toga ponekad izgube nekoliko kilograma", objašnjava Jakovljevićeva za "Novosti". "Osim toga, adolescenti smatraju da je pušenje jedan od načina da ubrzaju svoj razvoj i pređu u svet odraslih. To je uzrast kada emotivni razvoj kaska za fizičkim. Oni osećaju da su odrasli, ali socijalne i emotivne veštine im još nisu razvijene. U želji da kompenzuju taj nedostatak oni oponašaju odrasle kroz oblačenje, frizuru, pa i pušenje. S obzirom na to da je cigareta još previše dostupna, to je jedno od retkih zadovoljstava koje sebi mogu da priušte, jer za garderobu koju žele i putovanja nemaju novca."
Pritisak vršnjaka, smatra sagovornica "Novosti", veoma je značajan razlog da se zapali prva cigareta, a u ovom uzrastu ona ima i ulogu da smanji nervozu.
"Kada se nađu na žurci ili nekom skupu gde je i njihova simpatija ili neke osobe koje su im bitne, oni puše da bi suzbili tremu", priča Anita Jakoviljević. "Tako stavljaju masku samouverenosti i imaju šta da rade dok traje iščekivanje. Prevencija je rešenje, a za nju nije rano čak ni u prvom razredu osnovne škole, jer ima dece koja su prvi dim povukla već sa 11 godina. Od tog perioda pa sve do punoletstva najkritičniji je period u kojem se mladi odlučuju da propuše."
Doktorka Svetlana Mladenović Janković, načelnik u Centru za promociju zdravlja Gradskog zavoda za javno zdravlje u Beogradu, kaže da dečaci u proseku već u šestom razredu počnu da puše.
"Poslednji precizni podaci su iz 2006. godine, a tek kada budu objavljeni rezultati Nacionalnog istraživanja zdravlja stanovnika Srbije, koje je u toku, znaćemo da li su sve kampanje i zabrane urodile plodom", priča za "Novosti" dr Mladenović Janković.
Prosvetni radnici, međutim, već znaju "situaciju na terenu" - nije postignut značajniji napredak. U školama pušenje nije dozvoljeno, ali na velikim, a naročito na malim odmorima (zbog kratkog vremena od pet minuta) iz skoro svake srednje škole "izleću" grupe mladih koji nestrpljivo posežu za dimom cigarete.
Stručnjaci napominju da je jedna od velikih zabluda pušača da mogu da prestanu sa pušenjem kada god požele. Nažalost, činjenice govore da je, kada se jednom ova navika učvrsti, ostavljanje cigareta mučan i retko uspešan proces. Čak i kod onih koji puše do četiri cigarete dnevno verovatnoća razvijanja zavisnosti je 90 odsto.
(MONDO)