Italijani oduševljeni srpskom naivnom umetnošću na obrenovačkom groblju, prave izložbu u Rimu. Ove slike označavaju smrt, ali i veličaju život - kaže fotograf Valerio Manuči
Kako su njegovi domaćini otišli na novo groblje da odaju pomen roditeljima, mladi Italijan je imao priliku da, kako reče, prvi put u svom životu vidi "predivnu galeriju slika na mermernim nadgrobnim spomenicima".
Tom prilikom je bio pun pitanja - ko su ljudi koji su sahranjeni u grobnicama sa mermernim slikama? Iznenadio se kada mu je rečeno:
"To su naši i vaši gastarbajteri iz Italije, Francuske i Nemačke, koji su došli da počivaju bogati u svojoj otadžbini".
Umetnički fotograf Valerio Manuči Vali iz Rima je čitav dan pedantno snimao grobnice sa slikama pokojnika, njihovih članova porodice, ognjišta, kućnih ljubimaca i voznog parka. Ekskluzivne snimke podario je "Novostima". Na jednoj slici, ispod prizora dvoje ljudi koji sede za ognjištem i astalom sa posluženom rakijom, pisalo je: "Ko brao cveće sa groba moga, neimao sreće, ni života svoga!"
"Ove slike označavaju smrt, ali i veličaju život. I zaslužuju da budu prikazane svetskoj javnosti kao poruke i mrtvih i živih. Napravićemo izložbu umetničkih fotografija sa obrenovačkog groblja u Rimu", poručio nam je Valerio Manuči Vali, koji je zadovoljan zbog nenadanog otkrića otputovao u Italiju.
Oslikavanje nadgrobnih spomenika je narodni običaj star pola veka. Obrenovački Srbi i Romi su prvo na mermernim pločama oslikavali likove kućnih ljubimaca, konja sa kojima su radili, pasa koji su im čuvali domove ili golubova, koji lete do Beograda i natrag.
Ljiljana Milanović, poslovođa obrenovačkog groblja, kaže da na Starom ima 7.500 grobnica, a da je Novo groblje građeno za najmanje 15.000 grobnih mesta. Svoje večne kuće imaju još 32 obrenovačka sela, koja se svakodnevno pune, jer dnevno u opštini umre po jedan čovek.
"Poslednjih godina, međutim, na mermernim spomenicima oslikava se imovina kao statusni simbol porodica, tako da se mogu videti slike skupih automobila, motora i kuća", kaže Ljiljana Milanović i pominje da su u ovoj vrsti naivne umetnosti najistaknutije porodice Đorđević, Radosavljević, Katić, Jovanović, Petrović i Mihajlović.
Prema njenim rečima, cena nadgrobnih spomenika koji su pretvoreni u kamene slike, zajedno sa grobnicom kreću se od 5.000 do 25.000 evra.
U njima večni mir nađe po devet članova familije ili dve generacije starih, ali, nažalost i mladih. Običaj kod Roma je da se upokojeni ritualno sahranjuju tako što se uz njih polože i predmeti koje je on za života voleo ili za koje je bio vezan. U sanducima se tako mogu pronaći šeširi, štapovi, metalni predmeti, ali i skupocene stvari, medaljoni, nakit, pozlaćeni zubi i zlato vredno i 20.000 evra.
"U najnovije vreme napisi i slike na grobovima su svojevresne poruke živima, upozorenje da brinu o životu, jer su motori i automobili oslikani kao opasnost zbog koje se sve češće gine. Puno mladih strada u nesrećama i roditelji oslikavaju te nesreće kao porodični zavet da se potomci čuvaju, da neguju život ", tumači poslovođa obrenovačkih grobalja.
Kamenorezac Marinko Vasić iz Obrenovca već četiri decenije reže mermer i ukrašava ga naručenim motivima. Ni sam ne zna koliko je nadgrobnih spomenika oslikao, ali pamti da su ljudi koji su bili kirijaši, kočijaši i ljubitelji konjskih trka, još šezdesetih počeli da naručuju slike svog Dorata, Belka ili Zelenka.
"U vreme kada se radilo na crnom staklastom mermeru trebalo je 20 dana da uradim sliku gazde i njegovog Belka. Danas, kada imamo kineski obojeni mermer i mašine, slike nastaju za dan. Umesto konja oslikam konjske snage, automobile i motore marke "opel", "mercedes", golf", "lamborgini" i "suzuki" za samo 300 evra, kaže majstor Marinko Vasić, koji je nekada radio jedan spomenik za 900 maraka.
"Danas grobljanske spomenike najčešće oslikavaju bečki gastarbajteri, Romi iz Obrenovca i okoline, koji se prosto takmiče ko ima veću i skuplju večnu kuću. Njihova namera je da, iako žive i rade u tuđini, u otadžbini pokažu da su i mrtvi bogati. Kada, međutim, odem u njihove domove na dogovor oko izrade oslikanih nadgrobnih ploča, vidim da ti ljudi žive vrlo skromno. Oni su samo u očima drugih bogati, a u duši i u stvarnosti su sirotinja", otkriva kamenorezac Marinko Vasić.
Na jednom spomeniku je ispisano: "Koračamo dalje, ali svaki dan mislimo na tvoj osmeh i svaka suza je deo puta prema tebi". Ako su porodice šezdesetih želele preko oslikanih nadgrobnih spomenika da iskažu svoje poštovanje prema pokojniku, danas se pokazuje društveni status i moć pojedinaca. Međutim, to je samo privid, slika za javnost, jer je u životu sve drugačije, pišu "Novosti".
(MONDO)