Lekari prijemne pedijatrijske ambulante i hitne hirurške službe Instituta za zdravstvenu zaštitu majke i deteta "Dr Vukan Čupić", iz godine u godinu beleže sve veći broj pregleda malih pacijenata i to u vreme kada rade domovi zdravlja.
Rešenje, rukovodioci ove kuće, vide u većoj angažovanosti domova zdravlja, svakodnevnom uključivanju pedijatrijskih službi kliničko-bolničkih centara i postavljanju punktova hitne medicinske pomoći za decu na više lokacija u gradu.
I u Beogradu treba uvesti ista pravila kakva postoje u drugim većim gradovima, smatra prof. dr Radovan Bogdanović, direktor Instituta za majku i dete. Da bi se to ostvarilo potrebno je ojačati pedijatrijske ekipe u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć jer je neophodno imati više takvih mobilnih ekipa.
"Naopaka praksa da svi dovode decu bez uputa remeti rad. Zato je naš predlog da se to onemogući i vrati obaveznost dolaska sa uputom. Na granici smo mogućnosti da zbrinemo sve koji dolaze, pa ćemo, ako se ništa u doglednom vremenu ne promeni, primati u radno vreme domova zdravlja samo one koji imaju uput nadležnog lekara", kaže za "Politiku" dr Bogdanović.
Institut za majku i dete dežura 24 sata svakog neparnog datuma u mesecu, ali i kada nisu na spisku dežurnih ustanova, pregledaju sve mališane koji dođu, jer nikoga ne žele da vrate sa praga bolnice. U bivšoj Jugoslaviji u ovoj ustanovi beležilo se oko 17.000 pregleda najmlađih, a kako se zemlja smanjivala – taj broj se sve više povećavao.
Samo u prošloj godini imali su oko 30.000 pregleda hitnih slučajeva na pedijatriji, a ako se ima u vidu da je sa bolesnim mališanom bio barem jedan pratilac, to znači, kaže dr Radovan Lukešević, načelnik Prijemne pedijatrijske ambulante, da je samo kroz ovo odeljenje prošlo oko 60.000 osoba. Urađeno je i oko 35.000 supspecijalističkih pregleda.
"To znači da samo kroz čekaonicu prijemne službe prođe oko 100.000 mališana. U ovoj godini dosad smo obavili oko 7.000 hitnih pregleda dece u prijemnoj ambulanti. Za 10 do 15 odsto je povećan broj pregleda u 2013. u odnosu na prethodnu godinu. Oko 40 odsto mališana dolazi zbog povišene telesne temperature, što može da bude simptom neke infekcije ili upale. Paradoks je da više roditelja dovede decu u radno vreme domova zdravlja nego noću, kada ove zdravstvene ustanove ne rade. Od ukupnog broja onih koji dođu u našu službu, primi se na dalje lečenje njih 15 do 20 odsto, to jest svaki peti ili šesti pacijent. Ostalih 80 odsto se vraća na kućno lečenje, a veoma mali broj od njih dobije antibiotik. Oni bi trebalo da budu zbrinuti u domu zdravlja. A, ipak, dođu i čekaju po nekoliko sati na prijem, a uopšte nisu slučajevi za nas. Posle stižu kritike na dužinu čekanja, a ne na stručnost lečenja", naglašava dr Lukešević.
Sada je sezona respiratornih virusnih infekcija, pa mnogo mališana dolazi na preglede zbog ove problematike, ali generalno gledano, najčešće je deci potreban pregled pedijatra zbog toga što povraćaju, imaju proliv, otežanu dišu, najčešće zbog astme, a ima i slučajeva trovanja tabletama, sredstvima za čišćenje.
"Zatrpani smo i zahtevima za zakazivanje pregleda u supspecijalističkim ambulantama, jer se deca često iz domova zdravlja upućuju kod nas bez razloga, pa se žale ako ne mogu da budu primljeni u roku od 30 dana. Trenutno šest lekara dežuraju na pedijatriji i ako bude povećan broj doktora na tom poslu, izgubićemo osnovnu ulogu – lečenje dece na odeljenjima, jer doktori koji dežuraju, po zakonu, moraju da se odmore 24 sata" dodao je dr Lukešević.
U ovoj dečjoj ustanovi zbrinjavaju se sve hitne povrede, čak i onim danima kada lekari ove kuće nisu dežurni jer hitna hirurška ambulanta, kaže dr Đorđe Kravljanac, načelnik Hitne hirurške prijemne ambulante, tada radi od 7 do 20 sati, gde se zbrinjavaju mali pacijenti kod kojih nije potrebna hospitalizacija.
Mališane u ovu kuću roditelji dovode i zbog povreda prilikom pada sa visine ili u saobraćajnim nezgodama. Prošle godine su, kaže dr Đorđe Kravljanac, u Hitnoj hirurškoj prijemnoj ambulanti zbrinuli i oko 3.000 rana kod pacijenata nastalih u igri ili prilikom pada, pa je bilo potrebno ušivanje određenog dela tela u lokalnoj anesteziji.
"Kod oko 300 mališana morali smo da učinimo sve zbog povreda koje su imali sa opekotinama koje su dobili zbog prolivene vrele kafe ili vode, kao i zbog stavljanja šake na vrelu ringlu ili rernu. Napravimo godišnje oko 4.000 gipsanih longeta zbog preloma. Kada se sve ove povrede saberu, ispadne da smo brinuli o jednom malom gradu. Deca se zbrinjavaju prema prioritetu hitnosti, a roditelji se nekad ljute i insistiraju da baš njihov mališan bude prvi pregledan iako mu život nije ugrožen. Svega pet odsto se primi u bolnicu od svih onih koji se u našoj ambulanti pregledaju", dodaje dr Kravljanac.