Omaž-manifestacija biće posvećena Branku Pleši, saopšteno je iz Parobroda.
Redakcija za istoriografiju RTS i Parobrod na zadatku su jedinstvene kulturološke misije reafirmacije donekle zaboravljenog nacionalnog blaga, televizijskih drama sedamdesetih i ponovne afirmacije glumaca koji su ih tumačili, kroz svojevrsni virtuelni hol slavnih koji pravimo u Parobrod bioskopu. Počelo je sa Cicom Perovićem, potom upriličena čast poslednjim dvadestogodišnjacima - godinom rođenja i vitalnošću duha, Đuzi Stoiljkoviću i Đorđu Jelisiću. U aprilu i maju nastavljamo sa najznačajnijim beogradskim, jugoslovenskim glumcima. Želimo da publici od 20 do 40 godina, onoj koja u ovom trenutku prednjači po uporednom praćenju aktuelnih svetskih serijskih dostignuća poput "True Detective" priuštimo jednako dobar dramski sadržaj iz naše bolje prošlosti.
Branko Pleša 1921 (Kiseljak, BiH) – 2001 (Beograd) bio je prvak JDP-a i profesor na Akademiji u Novom Sadu. Možda ponajpre zarad svoje "polnjumenovske" staloženosti i fizičke lepote, u filmografiji velike države nosio je role pozitivnih negativaca. Pa ipak od prvog domaćeg filma "Slavica" do TV filmova i drama kojima referiramo: Paljenje Rajhstaga, Bomba u 10 i 10, Pre istine, Bomardovanje Nju Hejvna, Bez Trećeg i Slučaj Openhajmer reditelja Arsenija Jovanovića iz 1970. godine koji ćemo gledati, lik i delo ovog, samo dobitnika Dobričinog prstena, naša je obaveza da bude permanentno prisutan, jer se po njemu u ovog gradu ne zove niti jedna ulica (sem sokačeta u Borči) ili scena.
Pored Pleše i plejade glumaca od kojih je danas živ još jedino Đorđe Jelisić, jednu od uloga tumači i Vladimir Popović kojim ćemo se baviti u maju. Sama TV drama govori o Robert Openhajmeru izumitelju atomske bombe u 2. svetskom ratu, kasnije zbog protivljenja izradi hidrogenskih bombi progonjenog u Makartijevom lovu na veštice komunizma u SAD. Ona je dokument o širini nekadašnje produkcije koja je imala kapacitet da se kroz sudski podžanr bavi aktuelnim događajima iz istorije 20 veka.
Na projekciji se očekuju prisustvo reditelja Arsenija Jovanovića i drugih značajnih ličnosti iz oblasti kulture.
Ulaz je slobodan uz obaveznu rezervaciju.