• Izdanje: Potvrdi
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Spasili srpsku šljivu ranku i razvili biznis!

 Danijela Pašić
Autor Danijela Pašić

Dok Skupština Srbije danas raspravlja o zakonu koji bi trebalo da poveća broj registrovanih proizvođača rakije, donosimo vam priču o onima koji su već uspešni u tom poslu.

Selo Gledić između Kraljeva i Kragujevca poznato je po svom zaseoku Rakija, ali i rakiji iz Rakije.

Ukupno 10 proizvođača iz tog kraja proizvodi tradicionalnu rakiju šljivovicu - ali ne običnu, već od crvene šljive ranke koju su, kažu, spasili od izumiranja.

Njihova rakija uvrštena je među 400 proizvoda iz celog sveta koje promoviše organizacija Slow food, nastala u Italiji, a koja sada okuplja 150 zemalja sveta.

Proizvođače javno zastupa Dragana Veljović, inače i vlasnica destilerije koja doprinosi da srpska crvena šljiva dobije svetski izgled i nađe put do kupaca u Evropi.

Već sada Rakija iz Rakije (ili R2) prodaje se u Italiji, Engleskoj, Poljskoj, Slovačkoj i Belgiji, rekla je za MONDO Veljović.

ŠUMADIJSKI PARFEM SAMO 200 dinara!

Cena za litar rakije iz Gledića iznosi 1.900 dinara, pakovanje od pola litre je 1.000 dinara, a napravljeno je i mini izdanje pod nazivom “šumadijski parfem” po ceni od 200 dinara.

Ona otrkiva da je ovim poslom udruženih proizvođača crvena šljiva spasena od izumiranja i da je sad gaji na deset hektara u Glediću.

Specifičnost ove stare vrste šljive je u tome što ne daje veliki rod, ali je slatka, mirisna i drugačija od svih ostalih. U narodu je zovu i mirišljavka, zbog specifičnog mirisa.

Nažalost u Srbiji postoji samo još nekoliko imanja na kojima se gaji crvena šljiva ranka. Pred izumiranjem je iz dva razloga – posle Drugog svetskog rata uništavano je srpsko selo i vočnjaci, a seljak se smatrao narodnim neprijateljem, rekla je Veljović pri jednom ranijem predstavljanju ove rakije.

“Crvenu ranku je uništila i bolest koja je došla sa neautohtonim vrstama šljiva na našem području. Seljaci nisu imali volje da se bore sa tom bolešću, prvenstveno što crvena ranka nije veoma rodna šljiva. Ona ne treba da se đubri i hemijski prska. Ona je posle 50 godina razvila svoj odbrambeni mehanizam protiv bolesti koja je uništavala”.

 Crvena šljiva ranka pun rod daje svake treće godine i zbog toga je, takođe, ima sve manje po Srbiji - zadržala se tek u ponekom dvorištu.

Zbog toga su u Glediću još pre 11 godina rešili da obnove zasade sa crvenom rankom i da obnove proizvodnju rakije na način koji se tradicionalno proizvodila i pre sto godina.

“Uspeli smo da je sačuvamo i zasadimo sadnice na 10 hektara”, kaže za MONDO Dragana Veljović i ističe da se rakija prodaje i po ekskluzivnijim prodavnicama u Srbiji.

Crvena ranka je srpska autohtona sorta šljive. Karakteristična je za Pomoravlje, Šumadiju, Toplicu. Sazreva zreva početkom avgusta, a plodovi su joj sitni do 20 grama. Profesor Poljoprivrednog fakulteta Ninoslav Nikićević upozorio je ranije da Srbija ima oko 40 miliona stabala šljiva, ali sve manje crvene ranke i požegače koje daju visokokvalitetne rakije. On je izneo i mišljenje da bi naša zemlja mogla da osvoji Evropu u pogledu kvalitetnih alkoholnih pića.

Srbija je oduvek bila poznata po proizvodnji šljive. Upućeni prenose podatak da je Srbija davne 1987. godine izvezla oko 30.000 tona suve šljive u SAD u vrednosti od današnjih 30 miliona dolara, što govori o velikom ekonomskom potencijalu Srbije od njenog izvoza.

U svetu se šljiva danas gaji na oko dva miliona hektara dok je najveći proizvodjač Kina sa oko milion hektara pod šljivom, a najveći prinos ima Slovačka.

U Srbiji je na oko 150. 000 hektara zasađeno oko 42 miliona stabala šljive, a rod je oko 450. 000 tona, dok 64 odsto ode na proizvodnju šljivovice.

Za proizvodnju rakija koriste se sorte kao što su čačanska rana, čačanska lepotica, čačanska rodna, stenli, ali se najkvalitetnija šljivovica dobija od požegače i crvene ranke, navode poznavaoci sa portala "šljivovica.net".

Crvena ranka (Šumadinka, Darosavska) predstavlja i najstariju rakijsku sortu kod nas! Nadamo se da će zbog svega navedenog opstati i da će nastaviti da osvaja svet.

Da su za čudesnu rakiju iz Gledića zainteresovani stranci pokazuje i ovaj prilog Tv Kragujevac:

šljiva ranka
Izvor: YouTube

Komentari 24

Komentar je uspešno poslat.

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

Sveta

Čitajući komentare počeo sam da se pitam: čija je ona flaširana rakija ranka iz osamdesetih i devedesetih godina prošlog veka flaširana u flašu 0,7 litara? Neki ljudi ne mogu ništa reći a da ne kritikuju nešto pre njih, pa i stotinama godina unazad. Tačno je da se plaćao pšoprez na kazan posle drugog svetskog rata. Ali kako bi preživeli stanovnici u gradovima da nije skupljan porez i na rakiju i na kola ...jer su i tada zapadni saveznici uveli sankcije a posle i istočnjaci. Izgleda da u Srbiju ljudi učeći neki strani jezik uče i neku stranu istoriju umesto svoje i porodične istorije. 1970.godine u Zapadnoj Nemačkoj se prodavala srpska rakija za 12 maraka po litri a Srbija je izvozila za nešto manje od 2 marke.... Gospođe i gospodo iz Srbije odite u svoje selo i pokrenite rad koji je zamirao od onog trenutka kada se vi posle škole niste vratili kod svojih roditelja....

Stručnjak

I Požegača i Ranka su veoma osetljive na virus Šarke, zato se sve slabije gaje u Srbiji. Postoje tolerantne i otporne sorte koje dolaze na njihovo mesto... Džaba njihov kvalitet kada malo rađaju.

Ja

Ovde kod nas je zovemo moravka. Od nje je najbolja rakija i jedino se za to i koristi. Istina je da slabije rađa ali daje najviše rakije, 12 do 13 litara po kazanu od 100 l. I kod nas u Toplici nije izumrla.

special image