• Izdanje: Potvrdi
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Ram, zaboravljeni dragulj Dunava (FOTO, VIDEO)

Autori Danijela Pašić Autori Goran Sivački

Mogao bi da bude srpski San Trope, a neopravdano je skrajnut sa velikih turističkih mapa. Evo kako izgleda život u mestu u koje poštar dolazi jednom nedeljno, a na ulicama usred dana gotovo da nema žive duše...


Put nas je naneo u Ram zbog skele na Dunavu koja tu decenijama radi. Kilometri puta od Beograda, i to prilicno lošeg, isplatili su se vec na ulazu u mesto na brdu sa kog puca pogled na Dunav širok kao more, i dalje preko njega - na ravni Banat i rumunska sela.

Kuce živih boja nacickane na malom prostoru, skele, camci i stara tvrdava koja dominira skladnim pejzašem mestašca, koje pripada opštini Veliko Gradište, a u koje su generacije "gastarbajtera" ulagale u nadi da ce jednog dana tu u miru, okruženi decom i grajom unuka, docekati kraj.

Ali, vecinu njih život je zadržao na drugoj strani, i sada u ovom mestu na papiru živi oko 250 ljudi, a broj stanovnika je zapravo duplo manji...Neki su opet otišli da srecu potraže u vecim gradovima Srbije ili van nje.

"Mesto polako izumire", kaže nam naš domacin, Živorad Žika Sekulic, stari "dunavski vuk", vlasnik skele na Dunavu zbog koje smo došli, ali, ispostavilo se i "živa enkciklopedija" svih podataka o istoriji ovog kraja, covek intelektualac, ali i biznismen.



"Šta da vam kažem? Dovoljan podatak vam je da od sledece godine ni seoska škola nece raditi. Sada ima samo jednog, a od sledece godine nece imati nijednog daka...Ovde poštar dolazi jednom nedeljno, hitna pomoc dode ako ima slobodnih vozila. Kuce su prazne, a mladi i dalje odlaze", objašnjava nam naš domacin.

I zaista, na ulicama se najmanje primecuje život. Umrlice na kucama govore o godištu njihovih vlasnika, starosedelaca, a na ulici nas je docekalo više lokalnih "džukaca", nego prolaznika. Jedina "vreva" odvija se na i oko skele, i u restoranu na samoj obali cije vodenje je Žika prepustio jednoj od svojih kceri.

A nekada je ceo Ram vrveo od ljudi koji su se sa obe strane Dunava slivale da tu razmene robu. Reke pšenice i kukuruza sa banatske, industrijskih proizvoda, voca, povrca i grade sa "srpske strane" odatle su nalazile put do kupaca.

Negde od 2008. sve je stalo, proizvodnje je sve manje, kaže nam gospodin Žika. Kroz Ram sada prolaze uglavnom turisti, i gosti iz Rumunije koje tu put nanese.



"Blizu je granica, Rumuni vikednom dolaze kao turisti - obilaze Srebrno jezero, Golubac, banje...Imaju ovde i prijatelje i poznanike, oduševljavaju ih naši vašari, slave - oni nemaju te masovne proslave", objašnjava naš sagovornik.

Ram je, kaže, nažalost, više tranzitno mesto kroz koje prolaze turisti, ali i biciklisti i pešaci jer je ovo mestašce na medunarodnim biciklistickim i pešackim koridorima.

Najviše ljudi ipak je tu zbog skele ciji je Sekulic vlasnik, ali o njoj više u posebnom tekstu...

A pamtio je Ram neke slavnije dane...



Legenda kaže da je Romulov mladi brat Rem posle jedne svade sa bratom krenuo sa svojom ženom Leticijom pored Dunava da sebi traži novi dom. Tako se zaustavio na prelepom brežuljku i zasenjen njegovom lepotom rešio da tu sagradi dom.

Da nije Ram bio slavan samo u legendi - otkriva tvrdava, cija restauracija je u toku. Ram se u istoriji spominje prvi put 1128. godine, kada su u njegovoj blizini Vizantijci pobedili Madare. A nekoliko kilometara uzvodno od antickog vizantijskog utvrdenja 1483. godine podignuta je nova tvrdava po nalogu Bajazita II. Bila je važno uporište turske odbrambene linije prema Ugarskoj. Tvrdava Ram imala je strateški znacaj do 1521. godine kada se granica turske imperije pomerila ka severu. Pamti i dane pod vlašcu Austrije - od 1718. do 1739. godine.

Da Ram "nije tikva bez korena" i da je u davna vremena imao veliki znacaj na mapi sveta pokazuje i obližnji, potpuno ocuvani "karavan saraj" - velika pijaca na kojoj se odvijala robna razmena izmedu tadašnjih naroda... Tu se prodavala roba dovožena karavanima.

"Ovo je jedini ocuvani karavan saraj u Srbiji",sa ponosom prica naš sagovornik.

I još istorije Ram ima da ponudi - tu je i ocuvana zgrada "cumrukane", negdašnje carinarnice u kojoj je službovao i Vuk Karadžic, a baš preko Rama se Karadorde 1813. godine iz izgnanstva vratio u Srbiju...


Naš domacin Žika, sve nade za spas Rama sada ulaže u njegov turisticki potencijal. A i on postoji zahvaljujuci Žiki. Naime, baš on uspeo je da kontaktima sa predstavnicima turske ambasade izdejstvuje kompletna finansijska sredstva za obnovu stare tvrdave. Dugo je trajao i taj put, od 2007, godine do danas, dok u saradnji sa lokalnim vlastima i turskom ambasadom nije postignut cilj...Radovi na rekonstrukciji tvrdave pocece sledece godine, a Turci ce u nju i karavan saraj uložiti cak dva miliona evra.

"Ram ima veliki turisticki potencijal - na malom prostoru su ostaci gradevina iz vremena Kelta, Rimljana, Srednjeg veka, a sve to zbog geostrategijskog položaja mesta. Tvrdave koje su podizale razne vojske da bi kontrolisale tok Dunava, skrecu pažnju turistickih agencija, ali i tu ima problema. Sa jedne strane tu su Smederevo, Viminacijum, Golubacka tvrdava, pa je retko ko bacio pogled na Ram", gotovo ljubomorno nam objašnjava gospodin Žika.

Ipak, sada, pošto je ubedio i Turke da ulože sredstva, a i lokalne vlasti da ne gledaju Ram kao konkurenciju, vec kao dopunu turisticke ponude, Žika Sekulic ocekuje, da za dve godine kada radovi na tvrdavi budu okoncani, dodu mnogo bolji dani za Ram.



I poput svog oca, koji je jednom davno potplacivao okolne privrednike da ne zapošljavaju njegovog sina, kako bi zadržao uz sebe, u porodicnom biznisu, i Žika se nada da ce bar neko od njegovo cetvoro dece nastaviti što je zapoceo - sa radom skele, ugostiteljstvom, turizmom. "Tipuje" na cerku, ali najmladeg sina, koji sada u Beogradu studira prava. Srecan je, kaže, što je odabrao baš taj fakultet, jer nece moci s tom diplomom tako lako da ode "preko". Za starijeg sina, ETF-ovca, baš i ne može sa sigurnošcu da racuna...

 A vecina stanovnika Rama nema razvijen porodicni biznis i nema toliko dece kao naš domacin. Njihova buducnost se vec odvija negde drugde, dokazuju pusta dvorišta i zabravljene kuce.

Dok šetamo zajedno po oštecenoj tvrdavi, koju uskoro cekaju neki bolji dani, naš sagovornik ih priželjukuje za ceo Ram. Sve nade ulaže u rekonstrukciju tvrdave i turiste koji bi tu dolazili. Planira i proširenje kapaciteta - uz restoran je vec nikao, pa stao deo zgrade u kom bi bile sobe za prenocište. I ovaj poluzapoceti hotel je na "cekanju".

Dok nam pokazuje arheološke iskopine i poput najstrucnijeg vodica otkriva šta koji deo tvrdave predstavlja, pogled nam odvlaci za sve stanovnike sivih gradova idilican prizor - muškarac zavaljen u camcu, koji leži dok ga ljuljuškaju blagi talasi Dunava. Gledam ga i razmišljam da nije ni svestan da izgleda kao najsrecniji covek na svetu...



Pitam se, posle svega, i to naglas izgovaram, da li treba bilo šta menjati u Ramu? Da li ce bolji putevi, "našminkana" tvrdava i horde turista zaista doprineti, ili mnogo toga oduzeti njegovoj neiskvarenoj lepoti.

"Od te lepote se ne živi, a selo propada", odgovara kao iz topa naš domacin Žika.

U slededecem tekstu citajte kako izgleda vekovna borba sa dunavskim talasima na skeli Ram-Stara Palanka.

Komentari 20

Komentar je uspešno poslat.

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

Mirjana Ješić

Јуче сам са групом планинара била у Раму и пели смо се на околна брда, верујте остала сам без даха пред лепотом Рама и Дунава. Тврдјава је обновљена и може да се разгледа, водич је ту, Дунав је лепши од мора, доћи ћу следеће године на одмор за душу ако неко издаје собе. Пре нисам никад чула за ову тврђаву, коме споменем каже : Ах, да Голубац...не, није Голубац. Предвиђам овом месту велики процват туризма, надам се да ће препознати прилику и искористити је.

Deragoslavic

Pre pet (5) godina je na Ramskoj tvrdjavi postavljena tabla da je Turci renoviraju i da je zabranjen prilaz. Pet (5) godina kasnije saznajemo da ce Turci da je renoviraju. U ovih pet (5) godina izmedju se nista nije uradilo!

Orcol de la Do

Odlican posao turisticke organizacije Srbije

special image