Stručnjaci kažu da je nedovoljna kontrola malih proizvođača koji prodaju robu na pijacama u zemlji. Pored toga - dozvoljeni nivo pesticida različit je za decu i odrasle. Većina voćara 20 puta godišnje prska jabuke, piše današanja štampa.

"Najsigurnija sam kad kupim na pijaci, domaće je i nema otrova."

Ova rečenica, koja se često može čuti, kako upozoravaju stručnjaci, nažalost, daleko je od istine.

  Upravo voće i povrće sa pijace može da bude vrlo opasno, jer sistem kontrole sredstava za zaštitu bilja najčešće zataji upravo - na tezgama.

Inspekcija, kako za "Novosti" objašnjava Svetlana Jovičić, koja se poslovima zaštitie bilja bavi u stručnoj službi Poljoprivredne stanice "Novi Sad", nema dovoljno kapaciteta da svakodnevno kontroliše robu na pijacama, tako da je kontrola tretmana pesticidima i herbicidima prepuštena samim proizvođačima i njihovoj savesti.

Sam promet i prodaja pesticida u Srbiji, kako navodi Jovičićeva, definisani su u skladu sa propisima EU, a uvoznici ovih preparata - poljoprivredne apoteke i stručne službe - tu su da poljoprivrednike kvalitetno edukuju o tome kako se pojedini preparati koje koriste u zaštiti svojih useva i zasada primenjuju.

Da li iko kontroliše šta jedemo?!

"Uvoznici sredstava za zaštitu i sami posećuju ozbiljne, velike robne proizvođače, kako bi ih edukovali o prednostima najnovijih preparata, i o njihovoj primeni, a takođe su tu i kada se uklanja ambalaža pesticida i herbicida", objašnjava ona.

"Srednji" poljoprivrednici, sa manjim posedom, u većini slučajeva upućeni su na savete u poljoprivrednim apotekama, a takođe i na savete nas iz stručnih službi, tako da i oni preparate za zaštitu adekvatno koriste.

Do problema, kako kaže, dolazimo kod grupe proizvođača koje je "vreme pregazilo" i koji se u proizvodnji oslanjaju na iskustvo.

Da li su jagode iz Srbije pune pesticida?

"To su najčešće vlasnici manjih poseda, starija domaćinstva bez naslednika u bavljenju poljoprivredom, koji rade kako su navikli i koji svoje proizvode najviše plasiraju baš na pijacama", dodaje ona.

"Oni nemaju dovoljne količine proizvoda da bi ih ponudili velikim trgovinskim lancima ili izvoznicima. Nemaju samim tim ni obavezu da vode knjigu tretmana, a nisu ni skloni, ili jednostavno nemaju vremena da provere i nauče kako se pesticidi ili herbicidi koriste. Najčešće, međutim, nisu ni svesni da time prave veliku štetu".

Na to da kontrola voća i povrća na pijacama još nije zaživela, pa domaći paradajz, krastavci ili jabuke, mnogu da budu "obogaćeni" najrazličitijim herbicidima, pesticidima i fungicidima, upozoravala je i prof. dr Sanja Lazić, direktor departmana za fitomedicinu i zaštitu životne sredine na novosadskom Poljoprivrednom fakultetu.

"U zemljama EU poljoprivrednici moraju da imaju sertifikat za korišćenje sredstava za zaštitu bilja. Kod nas tog uslova nema, pa je korišćenje zaštitnih sredstava prepušteno savesti samog proizvođača. Redovne kontrole na pijacama, koja bi proverila da li je u povrću povećan sadržaj zaštitnih sredstava, još nema, tako da je, sa stanovišta bezbednosti, najbolje kupiti voće u trgovinskim marketima", kaže ona, a prenose "Novosti".