Deca u Srbiji sve kasnije nauče da govore, mnoga do četvrte godine znaju da kažu samo "mama" i "tata", upozoravaju logopedi i pedagozi.
Prema njihovim recima, uzrok toga je što roditelji zbog obaveza retko komuniciraju sa decom, vec se trude da ih zabave mobilnim telefonima i tabletima.
Strucnjaci kažu da svako dete koje do napunjene trece godine ne pocne da izgovara smislene reci, odmah treba odvesti kod logopeda.
MONDO: Kada dete ne progovara
Predsednica Udruženja logopeda Srbije Neda Miloševic kaže za "Informer" da je najveci problem što savremeni roditelji zbog mnogo obaveza nemaju vremena da budu sa svojom decom i da sa njima pricaju.
"Mame i tate uglavnom decu zabavljaju decjim kanalima i mobilnim telefonima i tako ostvaruju samo pasivnu komunikaciju, koja uopšte ne razvija govor. Igranje igrica, gledanje nemih crtaca ili onih na engleskom jeziku samo zbunjuje decu, koja umesto da pocnu da pricaju, uglavnom samo mumlaju ili se sporazumevaju pokretima", kaže Miloševiceva.
Kad deca treba da pocnu da uce strani jezik
Prema njenim recima, govor je urodena sposobnost, ali je uticaj sredine veoma važan i odrasli moraju dosta da rade sa decom dok ne izgovore prve reci.
"Dete najkasnije do 18 meseci treba da razume sve što mu roditelji govore i da vec ponavlja pojedine reci. Do dve godine deca treba da govore proste recenice ili da povezuju dve-tri smislene reci. Ukoliko dete ne govori do svoje trece godine, obavezno bi trebalo da se roditelji obrate logopedu, koji ce da uradi testove i utvrdi zbog cega dete ima problem, a potom da zapocne vežbe", objašnjava ona.
Pedijatar dr Saša Milicevic upozorava na alarmantnu situaciju medu mališanima koji sve kasnije pocinju da govore i sklapaju recenice.
"Gledajuci u telefon, deca su navikla da cute i sve rade pokretima prstiju. Zato mališani do tri, cak i cetiri godine sve traže pokretom ruku jer nemaju naviku da govore i obracaju se drugima. To sve veoma loše utice na psihu i motoriku dece. Zbog toga imamo poražavajucu statistiku i cinjenicu da današnja deca do cetvrte godine uopšte ne pricaju kako treba. Njihov fond reci je minimalan, jedva znaju osnovne reci 'mama, ' tata', 'hajde', 'daj'", istice dr Milicevic.
Psihoterapeut dr Zoran Milivojevic saglasan je sa tvrdnjama strucnjaka i smatra da, koliko su krivi mobilni telefoni, podjednako su odgovorni i roditelji koji idu linijom manjeg otpora i bukvalno "citaju misli" svojoj deci.
"Jasno je da deca vec sa godinu-dve uspešno barataju mobilnim telefonom i gledaju ono što im se svida, bez potrebe da razgovaraju, igraju se i druže sa ostalom decom. Ali isto tako su najveci krivci i roditelji koji na prvi pokret ili mimiku deteta reaguju i daju mu ono što traži, umesto da ga nateraju da izgovori recenicu i da im se obrati. To je pogrešno, dete uci da govori slušajuci razgovore okoline i obracanje roditelja. Na taj nacin razvija veštinu slušanja, širi vokabular i usvaja govor", objašnjava dr Milivojevic.
Najnovije i najzanimljivije vesti iz sveta zabave, kulture, muzike, filma, lifestyle, putovanja i seksualnosti pratite na našoj Facebook stranici - MONDO Zabava, kao i na Twitteru @Mondo_zabava.