Bio je "glavni glumac" u kultnom domaćem filmu "Nacionalna klasa" (1979. godine). Bio je, mnogima, član porodice, bio je (i ostao) jedan od najomiljenijih četvorotočkaša na ovim drumovima.
Nakon više od 30 godina od kada je poslednji primerak sišao sa proizvodnih traka, Kragujevac bi trebalo da dobije spomenik ponosu grada - "fići".
Inicijativu za podizanje spomenika još pre pet godina pokrenulo je Udruženje ljubitelja fića pokrenulo inicijativu, a 2014. godine gradsko veće odobrilo podizanje. Međutim, do danas "fića" nije dobio spomenik.
Ovo Udruženje ponovo je aktuelizovalo ovo pitanje.
Predsednik Udruženja ljubitelja fića, Slavoljub Bataljević, rekao je danas za MONDO da bi u narednih nekoliko dana gradska vlast trebalo da odobri podizanje spomenika, a nadaju se da će spomenik biti postavljen u drugoj polovini oktobra.
"Sve je spremno za postavljanje. Prikupljeni su dodatni potpisi, koje je tražila lokalna samouprava. Model 'zastave 750', koji smo dobili od jednog od članova Udruženja, takođe je spreman. Očekujem naredne nedelje pozitivan odgovor od grada, kako bismo mogli da krenemo u finalne pripreme za postavljanje i otkrivanje spomenika", rekao je Bataljević za MONDO.
Plan je da spomenik "fići" bude otkriven na trgu "Kod fontane", ali da u budućnosti bude premešten na Trg Mala vaga, koji se nalazi u blizini fabrike odakle su "fiće" izlazile punih 30 godina.
Od 1955. do 1985. je proizvedeno tačno 923.487 primeraka "zastave 750", poznatije kao "fića".
MONDO TV PRILOG SA LJUBITELJIMA "FIĆE"
Iako mali, "fića" je bio korišćen i kao policijsko vozilo, a gde god ste putovali Evropom mogli ste da naletite i na nekog iz Jugoslavije ko je na neku daleku destinaciju stigao upravo "zastavom 750".
Osim u Jugoslaviji i Italiji, "fića" se po licenci proizvodio i u Španiji i Argentini. Možda je to razlog zbog kojeg su članovi Udruženja ljubitelja "fića" iz Kragujevca čak i stranci.
"Imamo 177 članova, a među njima i ljubitelje 'fića' iz deset evropskih zemalja ali i iz Argentine, Brazila, Kanade, Australije pa čak i iz daleke Kine. To sve daje nam za pravo da sa ponosom kažemo da je "fića" brend grada Kragujevca", rekao je ranije Slavoljub Bataveljić.
"Fića" nije bio samo za vožnju, već i za igranje fudbala. Na hiljade Beograđana krajem sedamdesetih je odlazilo na stadion Tašmajdan kako bi gledali spretne driblere na četiri točka kako pokušavaju da postignu gol za svoju ekipu.
"Fića" je bio i ostao automobil sa karakterom, većina je volela njegov izgled za koji je zaslužan inženjer "Fijata" dr Dante Đakosa, koji je dobio zadatak da stvori mali, štedljiv i jeftin automobil koji bi nasledio "topolino".
Đakosa je bio fasciniran "vespom" pa je smatrao da je Italiji potrebna "vespa na četiri točka". Za kratko vreme Dante je stvorio prvi monovolumen na svetu sa motorom smeštenim pozadi radi uštede na težini, tako je rođen "fijat 600". Mali automobil stavio je čitavu Italiju na točkove, kasnije je isto to, ali pod imenom "zastava 600", uradio i u Jugoslaviji.
Kada su Italijani prestali da proizvode "fiću", Kragujevčani su dobili dozvolu da malo promene dizajn. Tako su nastali modeli 750M, pa 1979. "750 specijal", zatim osamdesetih "zastava 850" i tako sve do 1985. godine.
Licenca je nakon završetka proizvodnje prodata turskoj fabrici "Tofas" u kojoj se "fića" proizvodio sve do devedesetih godina 20 veka.
Tako je maleni automobil i definitivno postao bitan deo automobilske istorije, a pasionirani ljubitelji ovog četvorotčkaša se trude da i dalje ostane na drumu.
Šta za vas predstavlja "fića"? Da li ste ga nekad vozili ili barem u njemu bili voženi?
