Na današnji dan pre tačno 63 godine počela je proizvodnja najpopularnijeg automobila bivše Jugoslavije – "fiće". Ovaj simpatični četvorotočkaš je najviše obeležio kragujevačku fabriku. Ali pored njega, iz srca Šumadije nam je stiglo i mnogo drugih modela.
Za zvanični početak rada "Zavoda Crvena zastava" uzima se 1953. godina, kada se na svojevrsnom referendumu 96 odsto zaposlenih saglasilo da se krene sa transformacijom u pravcu stvaranja prave automobilske fabrike.
Već tada kragujevačka "Zastava" je imala 102 godine, jer je davne 1851. iz Beograda tamo preseljena "Topolivnica", koja 1904. počinje sa popravkom kamiona marke "Benc" i proizvodnjom auto-delova. Pred izbijanje drugog svetskog rata u Jugoslaviji, u Kragujevcu je montirano, ne i proizvodeno, par stotina kamiona marke "Ševrolet".
Nakon drugog svetskog rada, 1946. godine fabrika dobija svoje ime koje ju je krasilo sve do 2008. kada "Zastava" postaje "Fijat Automobili Srbija". Ali tek pomenute 1953. počinje proizvodnja automobila sa stotinjak modela "džipa vilis".
Višedecenijska saradnja sa "Fijatom" kreće godinu dana kasnije kada iz proizvodnih hala izlaze prva vozila modela "fijat AR-51/55" (popularna "kampanjola"), "fijat 1100 B" i "fijat 1400".
"Fića", logičan nadimak za mali "fijat", stiže 18. oktobra 1955. godine u vidu modela "zastava 600" sa motorom od 663 kubika koji je napravljen na osnovu "fijata 600". Najpopularnija "zastava 750" kreće sedam godina kasnije i proizvodila se do 1985. godine, zajedno sa moćnijom verzijom "850". Ukupno je proizvedeno tačno 923.487 komada.
Ako je "fića" bio najpopularniji model, onda je "zastava 1300" bila model kojim su se u "Zastavi" najviše ponosili. Popularni "tristać" je bio prava limuzina, model iz više klase (za višu klasu besklasne Jugoslavije) za koji mnogi misle da je bio najbolje vozilo koje je "Zastava" ikada proizvela.
Osim modela "1300" sa 1,3-litarskim motorom, proizvodila se i "zastava 1500" sa motorom od 1.500 kubika u limuzinskoj i, manje popularnoj, karavanskoj verziji. Sa maksimalnim brzinama od 140 km/h ("1300"), odnosno 155 na sat ("1500"), "tristaće" je volela i tadašnja milicija, koja ih je koristila kao neku vrstu presretača.
Godine 1971. počinje proizvodnja modela srednje klase smeštenog taman između "fiće" i "tristaća". Pogađate, reč je o "zastavi 101", popularnom "stojadinu", odnosno "kecu". Baziran na "fijatu 128", ovaj model ga je prevazišao nekim rešenjima, a posebno veoma korisnim petim vratima. Više od milion komada je proizvedeno za 37 godina, uključujući i model "skala", kako se "stojadin" zvao od 1987. godine.
"Zastava 128" je krenula 1980. godine, nakon što je prestala proizvodnja istoimenog "Fijatovog" modela. Zanimljivo je da je naša "128-ica" bila posebno popularna u Egiptu gde je sklopljeno skoro 90.000 komada koji se i dan danas mogu videti na ulicama.
Te, po mnogo čemu čuvene 1980. startuje i serijska proizvodnja "jugića". U hečbek i kabriolet verzijama, sa motorima od 900 (45 ks), 1.100 (55 ks) i 1.300 (65 ks) kubika, ovaj model je bio apsolutni hit osamdesetih, koji je svoje klijente pronašao i na mnogim razvijenijim tržištima, poput Velike Britanije i Sjedinjenih Država.
Krajem osamdesetih stiže "florida", bazirana na "fijatu tipo". Proizvodila se sa motorima od 1,3, 1,4 i 1,6 litara sa elektronskim ubrizgavanjem goriva. Njena prodaja je krenula odlično, kako u Jugoslaviji, tako i u inostranstvu. Međutim, nesrećne devedesete su prekinule veću prodaju i popularnost.
U Kragujevcu se od 1988. do 1994. sklapao i "fijat uno" sa motorom od 0,9 litara koji je stizao iz rakovačkog DMB-a.
Devedesete su donele pad proizvodnje, koji je kulminirao i razaranjem fabrike 1999. godine za vreme NATO bombardovanja.
Novi vek je doneo samo još jedan novi model. "Fijat punto" pod imenom "zastava 10" se sklapao od 2007. do 2008. godine, kada je država sa "Fijatom" potpisala ugovor o zajedničkom ulaganju. "Fijat" je dobio većinsko vlasništvo od 67 odsto i "Zastava" je prestala da postoji.
Za kraj smo vam ostavili jedan muzički hit o "Crvenoj zastavi":
