- Dnevna svetla povećavaju uočljivost vozila, ali ne pale zadnja svetla, pa auto po kiši, snegu ili magli može biti slabo vidljiv otpozadi.
- Automatski režim ne prepoznaje loše vreme, već samo mrak, zbog čega vozači moraju ručno da uključe kratka svetla.
- Prema belgijskim propisima, kratka svetla su obavezna ispod 200 metara vidljivosti, a zadnje svetlo za maglu ispod 100 metara.
Dnevna svetla na automobilima uvedena su kako bi vozila tokom dana bila uočljivija na putevima i kako bi se povećala bezbednost u saobraćaju.
Međutim, mnogi vozači nisu svesni da njihovo korišćenje tokom kiše, snega ili magle može da stvori ozbiljan problem, naročito kada je vidljivost smanjena.
Pre oko 15 godina Evropska unija uvela je obavezu da svi novi modeli automobila imaju dnevna svetla. Reč je o dve LED sijalice na prednjem delu vozila koje se automatski uključuju prilikom pokretanja automobila i ne mogu da se isključe.
Njihova osnovna namena je da vozilo bude bolje uočljivo tokom dana, a istraživanja su pokazala da takva svetla doprinose bezbednosti u saobraćaju.
Ipak, postoji jedna važna pojedinost koju mnogi vozači zanemaruju - kada su uključena dnevna svetla, zadnja svetla na automobilu ne moraju da budu upaljena. To znači da vozilo tokom vožnje po kiši, snegu ili magli može biti vidljivo spreda, ali ne i dovoljno uočljivo vozačima koji se kreću iza njega.
Automatska svetla ne prepoznaju maglu i kišu
Problem ne rešava u potpunosti ni automatsko uključivanje kratkih svetala, koje imaju mnogi noviji automobili. Vozači često očekuju da će se svetla sama aktivirati čim vremenski uslovi postanu loši, ali to nije slučaj.
"Dnevna svetla su u osnovi dobra ideja. Na prednjem delu automobila pale se dve LED sijalice čim pokrenete vozilo. One se uključuju automatski i ne mogu da se isključe", objasnio je Erik Jan de Jong, stručnjak holandskog automobilskog udruženja ANWB.
On upozorava da senzori u automobilima prepoznaju razliku između svetla i mraka, ali ne i pogoršanje vremenskih uslova. Zbog toga se kratka svetla neće nužno uključiti kada tokom dana počnu kiša, sneg ili magla.
Na ovaj problem ukazuje i Stef Vilems iz belgijskog centra za bezbednost saobraćaja Vias, koji navodi da se na putevima često mogu videti automobili sa uključenim prednjim, ali ugašenim zadnjim svetlima.
Kada je obavezno uključiti kratka svetla
Prema belgijskim saobraćajnim propisima, kratka svetla moraju da budu uključena čim vidljivost padne ispod 200 metara, bez obzira na to što je napolju dan. Vozači zato ne bi trebalo da se oslanjaju na automatski režim, već da sami uključe odgovarajuću rasvetu.
"U takvim okolnostima kratka svetla nisu samo potrebna već su i obavezna prema saobraćajnim propisima. Uključite ih ručno, jer automobil to neće učiniti umesto vas, čak ni kada je podešen na automatski režim rada", upozorava Vilems.
Posebno pravilo važi kada je vidljivost manja od 100 metara, kada vozači moraju da uključe i zadnje svetlo za maglu.
Zato je važno da vozači tokom jesenjih i zimskih dana ne pretpostavljaju da automobil samostalno prilagođava osvetljenje svim vremenskim uslovima.
Dnevna svetla namenjena su dobroj vidljivosti, dok se u uslovima kiše, snega i magle mora voditi računa o tome da budu uključena i odgovarajuća svetla na zadnjem delu vozila.
BONUS VIDEO: