• Izdanje: Potvrdi
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

ŠTA ČEKA ONOGA KO IZDA VELJU NEVOLJU? Zna se kakva SUDBINA će snaći svakog ko okrene leđa velikom gazdi!

Autor Marija Ivetić

Pojedini pripadnici grupe Veljka Belivuka zvanog Velja Nevolja, ponudili su saradnju Tužilaštvu za organizovani kriminal na osnovu koje bi mogli dobiti status svedoka saradnika. Međutim, za takav korak mora biti ispunjeno nekoliko uslova.

 svedok saradnik velja nevolja mafijaska grupa saradnja svedoci Izvor: MONDO/Stefan Stojanović

Hapšenjem Veljka Belivuka i njegove grupe pokrenuta je lavina, a javnost u Srbiji iz dana u dan šokira sve veći broj bizarnih i jezivih informacija koje isplivavaju iz istrage. Belivuk je osumnjičen da je zajedno sa pripadnicima svoje grupe zverski mučio, a potom i ubijao osobe koje se mesecima unazad vode kao nestale.

Pronađeni su različiti dokazi, od bioloških tragova u vikendicama širom Srbije, preko oružja i droge, velikih količina novca, otkrivena je Belivukova veza sa pojedinim pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, a Tanjug je objavio i da su pojedini Veljini ljudi ponudili saradnju Tužilaštvu.

Otkrivanje informacija od strane osobe iz redova Veljinih ekipa može biti krucijalno za dalji postupak protiv ove organizovane kriminalne grupe.

Ko i kako može biti svedok saradnik?

"Ono što bi moglo da se očekuje jeste da pojedini pripadnici Veljine grupe dobiju eventualno status svedoka saradnika. Ovaj institut može da se primeni ukoliko se radi o teškim krivičnim delima, teško ubistvo, otmica, teška dela protiv ustavnog uređenja Srbije, nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija, neovlašćenja proizvodnja, držanje, nošenje i promet opojnih droga i drugo", objašnjava Nenad Stefanović, predsednik Udruženja sudija i tužilaca Srbije.

Kako je objasnio, javni tužilac, pri svom izboru ovakvog svedoka iz redova pripadnika jedne organizovane grupe, mora voditi računa o dva zakonom predviđena uslova.

"To ne sme biti lice u odnosu na koje već postoji osnovana sumnja da je organizator grupe i da je značaj iskaza baš tog svedoka za otkrivanje, dokazivanje ili sprečavanje drugih dela iste grupe pretežniji od posledica krivičnog dela koje je učinio", objašnjava Stefanović.

Postupak je takav da će javni tužilac pre zaključenja sporazuma o svedočenju pozvati okrivljenog da u roku koji ne može biti duži od 30 dana, samostalno i svojeručno, što detaljnije i potpunije, istinito opiše sve što zna o krivičnom delu povodom kog se vodi postupak i o drugim teškim krivičnim delima.

"Sporazum sa okrivljenim mora između ostalog da sadrži sporazum o vrsti i meri ili rasponu kazne ili druge sankcije koja će biti izrečena, o oslobođanju od kazne ili o obavezi javnog tužioca da odustane od krivičnog gonjenja okrivljenog u slučaju davanja iskaza na glavnom pretresu u kladu sa obavezama da okrivljeni u potpunosti priznaje krivično delo, da će dati iskaz o svemu što mu je poznato o krivičnom delu i da ništa neće prećutati, da je upozoren na dužnost da se ne može pozivati na pogodnosti oslobođenja od dužnosti svedočenja i oslobođenja od dužnosti odgovaranja na pojedina pitanja", kaže Stefanović.

O takvom sporazumu odlučivaće sudija za prethodni postupak posebnog odeljenja za organizovani kriminal Višeg suda u Beogradu.

Možda će vas zanimati

Program zaštite

"Nakon toga se primenjuju odredbe Zakona o programu zaštite svedoka saradnika koji uređuje uslove i postupak za prižanje zaštite i pomoći učesnicima u krivičnom postupku i njima bliskim licima, konkretno svedoku saradniku koji su usled davanja iskaza ili obaveštenja značajnih za dokazivanje u krivičnom postupku izloženi opasnosti po život, zdravlje, fizički integritet, slobodu ili imovinu", objašnjava Stefanović.

Program zaštite je skup mera predviđenih zakonom koje se, kako kaže Stefanović, primenjuju u cilju zaštite zaštićenog i njihovog bliskog lica.

"Program zaštite može se sprovesti pre, u toku i nakon pravnosnažnog okončanja krivičnog postupka, prema učesniku u krivičnom postupku i bliskim licima. Program zaštite se sprovodi ako su učesnici u krivičnom postupku i bliska lica usled davanja iskaza ili obaveštenja značajnih za dokazivanje u krivičnom postupku izložena opasnosti po život, zdravlje, fizički integritet, slobodu ili imovinu, a bez tog iskaza ili obaveštenja bilo bi znatno otežano ili nemoguće dokazivanje u krivičnim postupcima za krivična dela, protiv ustavnog uređenja i bezbednosti, protiv čovečnosti i drugih dobara zaštićenih međunarodnim pravom ili organizovanog kriminala", kaže Stefanović.

Državni organi i službena lica koja obezbeđuju i pružaju zaštitu učesnika u krivičnom postupku dužni su da sprovode postupak i postupaju hitno.

"Podaci u vezi sa Programom zaštite su poverljivi i predstavljaju službenu tajnu. Osim službenih lica ove podatke ne mogu saopštavati ni druga lica kojima podaci postanu dostupni. Službeno lice je dužno da drugo lice obavesti da ovi podaci predstavljaju tajnu", kaže Stefanović i dodaje da odluku o uključenju, produženju, obustavi i prestanku Programa zaštite donosi Komisija za sprovođenje Programa zaštite.

"Komisija ima tri, jednog člana Komisije imenuje iz reda sudija Vrhovnog suda Srbije predsednik Vrhovnog suda Srbije, drugog člana imenuje iz reda svojih zamenika Republički javni tužilac, a rukovodilac Jedinice za zaštitu član je Komisije po položaju", zaključuje Stefanović.

Zakonom o programu zaštite svedoka uređeno je i da program zaštite prestaje u četiri slučaja: istekom vremena na koje je sporazum zaključen, smrću zaštićenog, izjavom zaštićenog lica ili zakonskog zastupnika ili staraoca da se odriče zaštite i donošenjem rešenja o obustavi Programa zaštite.

Takođe, Zakon objašnjava i da se u okviru Programa primenjuju mere fizička zaštita ličnosti i imovine, promena prebivališta ili premeštanje u drugu zavodsku ustanovu, prikrivanje identiteta i podataka o vlasništvu i promena identiteta.

"U toku sprovođenja Programa zaštite može se primeniti jedna ili više mera s tim što se mera promene identiteta može primeniti samo kada se cilj Programa zaštite ne može ostvariti primenom drugih mera", navodi se.

Po ugledu na Bagzija i Čumeta

Prvi svedok saradnik u Srbiji bio je Ljubiša Buha Čume, u prosecu koji se vodio protiv "zemunskog klana za ubistva, iznude, otmice i druga teška krivicna dela.

U tom procesu status svedoka saradnika dobili su i optuženi - Miladin Suvajdžić i Dejan Milemnković Bagzi, koji su za razliku od Buhe ušli u progam zaštite svedoka.

Budite bolje informisani od drugih, PREUZMITE MONDO MOBILNU APLIKACIJU.

(Mondo/Blic)

Pročitajte i ovo

Komentari 0

Komentar je uspešno poslat.

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA