Više državno tužilaštvo u Podgorici razmatra žalbu advokata porodice devojke iz Novog Sada koja je prošle godine stradala u incidentu tokom parasejlinga u Budvi, na odluku Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru da odbaci krivičnu prijavu protiv osumnjičenih da su prouzrokovali njenu smrt.
To je potvrđeno "Vijestima" u Višem državnom tužilaštvu.
"Višem državnom tužilaštvu 9. februara 2026. godine od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru dostavljena je pritužba advokata - punomoćnika oštećene porodice, sa spisima predmeta tog tužilaštva, radi odlučivanja po pritužbi podnetoj na rešenje o odbacivanju krivične prijave, povodom događaja od 28. 5. 2025. godine, kada je smrtno stradala T. R. Predmet se nalazi u radu kod ovog tužilaštva, a nakon analize celokupnih spisa predmeta, tužilaštvo će u zakonskom roku doneti odluku", rečeno je "Vijestima" u VDT.
Devet meseci nakon smrti devetnaestogodišnje Novosađanke Tijane Radonjić tokom parasejlinga u Budvi, ODT Kotor zaključilo je da niko nije odgovoran za tu tragediju.
U obrazloženju o odbacivanju krivične prijave navodi se da „ne postoji osnovana sumnja da je bilo ko od organizatora i posade odgovoran za teško delo protiv opšte opasnosti ili bilo koje drugo krivično delo koje se goni po službenoj dužnosti“.
S druge strane, porodica stradale devojke ne prihvata takav epilog, pa je njihov advokat Mirko Bogićević VDT-u podneo žalbu na odluku ODT-a, ističući da je ona „doneta uz selektivnu ocenu dokaza, zanemarivanje ključnog video-materijala i potcenjivanje nalaza sudskog veštaka pomorsko-saobraćajne struke“.
Tragedija se dogodila 28. maja 2025. godine, oko 11 časova, kada je Tijana Radonjić prihvatila promotivnu vožnju parasejlingom na budvanskoj rivijeri u organizaciji firme.
Let je počeo kod Slovenske plaže, a plovilo se potom udaljilo ka otvorenom moru, u pravcu plaže Mogren. Na gliseru registarske oznake 858BD nalazili su se vozač Mevlut Kaya i pomoćnik.
U jednom trenutku, Tijana je, prema snimku sa kamere postavljene na padobranu, počela da maše i viče, potom pokušala da se podigne iz sedišta, otkopčala prsluk i zaštitni pojas, izašla iz sedišta i pala u more sa visine procenjene između 50 i 70 metara.
Prema obdukcionom nalazu Kliničkog centra, smrt devojke nastupila je usled utopljenja i poremećaja disanja zbog udisanja krvi iz rascapa pluća. Povrede su, kako se navodi, nastale usled pada sa visine i udara o morsku površinu.
Bez dozvole za parasejling
"Vijesti" su imale uvid u nalaz veštaka pomorsko-saobraćajne struke, kapetana duge plovidbe od 9. januara ove godine, koji je po naredbi tužioca Ivana Abramovića iz ODT-a Kotor veštačio pomorsku nesreću.
U nalazu piše da su meteo i uslovi na moru u vreme nesreće bili povoljni, da je gliser iz Budve koji je vukao padobran registrovan za privrednu delatnost prevoza do 12 putnika, ali ne i za pružanje parasejling usluga, da državljanin Turske koji je bio skiper na gliseru, nema položen ispit i ne poseduje ovlašćenje o osposobljenosti za mornara-motoristu koje je neophodno za upravljanje ovom vrstom plovila, te da je svedočanstvo o sposobnosti glisera za plovidbu isticalo dva dana nakon nesreće.
Pomoćnik na gliseru registarske oznake 858-BD, po nalazu veštaka imao je položen ispit za voditelja čamca koji se zakonom zahteva za čamce u obavljanju privredne delatnosti.
Veštak je konstatovao i da je privredno društvo, "pružalo turističku uslugu parasejling bez zaključenog ugovora sa JP Morsko dobro i saglasnosti Lučke kapetanije Bar za akvatorijum koji bi morao biti namenski određen za parasejling", kao i da "vlasnik čamca nije priložio nikakav dokaz u formi zapisnika ili tehničkog izveštaja Tehničkog inspektorata Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama Crne Gore o redovnom pregledu opreme za vuču padobrana, na osnovu čega bi Lučka kapetanija Bar registrovala čamac za sportsko-rekreativne i avanturističke delatnosti - konkretno za parasejling".
Veštak konstatuje da su se i njegova firma tim poslovima bavili suprotno odredbama važećeg Zakona o sigurnosti plovidbe i drugih propisa, kao i da "vlasnik čamca nema odgovarajuće svedočanstvo priznate organizacije ili proizvođača o tehničkoj ispravnosti vučnih sajli i opreme za nuždu (panic taster) kao sredstva javljanja posadi na čamcu koja upravlja padobranom“.
U nalazu se navodi i da je vlasnik firme priložio ugovor sa JP Morsko dobro o zakupu privremene lokacije za prodaju karata i pristajanje plovnih objekata „što nema nikakav značaj za privrednu delatnost kojom se bavi“, da nije priložio dokaz da ima saglasnost Lučke kapetanije Bar ili drugog organa uprave „o lokaciji i akvatorijumu za namensko obavljanje vuče guma ili parasejlinga“, te da na dan nesreće Krdžić nije imao „valjano rešenje Sekretarijata za privredu Opštine Budva za pružanje turističkih usluga koje uključuju sportsko-rekreativne i avanturističke delatnosti (vuča guma, skijanje, parasejling)“.
Posada bez dužne pažnje
Veštak je naveo i da članovi posade glisera "nisu pratili razvoj situacije i pokazali dužnu pažnju osobi koja je koristila usluge parasejlinga dok je bila na visini od oko 50-70 metara".
U mišljenju veštaka stoji da je posada glisera "primetila da osobe nema u padobranu tek kada su primetili da lokalni ribari ukazuju pomoć unesrećenoj“, kao i da je „nedovoljna i kratka bila obuka unesrećene na obali o javljanju u slučaju panike na padobranu, na način da se ruke ukrste, što ukazuje da posada čamca, i da je unesrećena davala signal ukrštenim rukama, to ne bi primetila jer se nije osvrtala na padobran sa unesrećenom".
Dudić je izveo konačni zaključak o uzroku nesreće "da se vlasnik čamca sa posadom nezakonito bavio privrednom delatnošću, te da je postupcima posade na nesiguran način pružana usluga parasejlinga, što je za posledicu imalo gubitak ljudskog života na moru".
BONUS VIDEO: