Nenad Stefanović: "Vrhovno tužilaštvo pokušava da ukine samostalnost"

Glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu Nenad Stefanović komentarisao prvi izveštaj Komisije Vrhovnog tužilaštva u kom se navodi da su utvrđeni propusti u radu Višeg javnog tužilaštva. Dodajte MONDO u vaš Google izbor
Foto: Kurir/Ilija Ilić
  • Nenad Stefanović ocenio je da izveštaj Komisije Vrhovnog javnog tužilaštva predstavlja pokušaj ukidanja samostalnosti javnog tužilaštva i da sadrži skandalozne formulacije.
  • Više javno tužilaštvo u Beogradu osporilo je nalaze o sistemskim nepravilnostima i navelo da su predlozi za krivični i disciplinski progon neutemeljeni.

Glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu Nenad Stefanović obratio se javnosti povodom prvog izveštaja Komisije Vrhovnog javnog tužilaštva od 10. novembra ove godine u kom se navodi da su utvrđene sistemske nepravilnosti u radi Višeg javnog tužilaštva u Beogradu. Više javno tužilaštvo u Beogradu saopštilo je danas da je taj izveštaj "skandalozan" čime su, kako su naveli, "ukinuti osnovni postulati i garancije samostalnosti, javnih tužilaca, garantovanih Ustavom i zakonom o javnom tužilaštvu" o čemu je govorio i Stefanović.

"Više javno tužilaštvo je danas objavilo detaljnu analizu na osnovu skandaloznog zaključka izveštaja Vrhovnog javnog tužilaštva od 10. novembra koji je formiran povodom odluke vrhovne javne tužiteljke i koja predstavlja pokušaj ukidanja osnovnih postulata i garancija samostalnosti javnog tužilaštva zagarantovanih Ustavom Republike Srbije i evropskim standardima. Nedopustivo je da se u izveštaju upotrebljavaju pežorativni izrazi, ulaženje u motiv i misaoni tok, ulaženje u davanje van pravnih mišljenja", započeo je Stefanović.

Šta je saopštilo danas Više javno tužilaštvo u Beogradu?

"Više javno tužilaštvo u Beogradu u prilogu objavljuje detaljnu analizu SKANDALOZNOG Izveštaja Komisije Vrhovnog javnog tužilaštva od 10. novembra 2026. godine, formirane rešenjem Vrhovnog javnog tužioca A br. 513/26 od 27. oktobra 2026. godine, KOJIM SU UKINUTI OSNOVNI POSTULATI I GARANCIJE SAMOSTALNOSTI JAVNIH TUŽILACA, GARANTOVANIH USTAVOM I ZAKONOM O JAVNOM TUŽILAŠTVU. Analiza pored opšte ocene spornog Izveštaja, sadrži pojedinačna izjašnjenja javnih tužilaca koji su postupali u 7 predmeta pomenutih u navedenom Izveštaju Komisije, imajući u vidu da im je Komisija uskratila mogućnost izjašnjenja pre objavljivanja tendencioznog, pravno neutemeljenog i zlonamernog izveštaja koji direktno vređa čast, profesionalni ugled i dostojanstvo javnih tužilaca.

U izjašnjenju javnih tužilaca osporeni su svi navodi iz Izveštaja komisije, a naročito su kao potpuno neutemeljeni i neprimereni ocenjeni predlozi Komisije za krivični i disciplinski progon glavnog javnog tužioca i pojedinih javnih tužilaca, uz prenebregavanje niza ustavnih garancija i zakonskih činjenica. Više javno tužilaštvo u Beogradu pored glavnog javnog tužioca, čini i 75 operativnih nosilaca javnotužilačke funkcije (ne računajući tužioce upućene u druga tužilaštva), koji svi zajedno i pored nepopunjene sistematizacije, pri datom obimu posla, u skladu sa zakonskim propisima i etičkim načelima, daju svoj maksimum u cilju savesnog i odgovornog obavljanja svoje javnotužilačke funkcije, zbog čega je nedopustivo da se u Izveštaju najvišeg javnog tužilaštva upotrebljavaju pežorativne kvalifikacije, da se ulazi u 'motive' i 'misaoni tok' postupajućih obrađivača, da se daju “vanpravna” mišljenja o postupanju, kao i pregršt drugih neodgovarajućih paušalnih izraza.

Smatramo da je ovaj “stil” pisanja izveštaja od strane Komisije koju čine hijerarhijski najviši predstavnici javnotužilačke funkcije u Republici Srbiji, pored toga što je suprotan Etičkom kodeksu javnih tužilaca, nedopustiv jer oni na bazi svojih subjektivnih tumačenja sadržine spisa predmeta i postupanja u istima, ulaze duboko u vanpravni okvir 'nadzora'. Umesto da je stručno, pravno relevantno, u skladu sa zakonskim okvirima, Komisija izvršila dati nadzor, ista je dozvolila sebi preveliki broj špekulacija, na osnovu nekih utisaka koji čak u formalnopravnom smislu ne mogu predstavljati ni indicije, a kamoli osnov za sumnju, pa je sugerisala da se Izveštaj treba dostaviti Javnom tužilaštvu za organizovani kriminal, uz predloge za krivični progon pojedinih javnih tužilaca, što predstavlja pravni nonsens.

Takođe, u analizi VJT ocenjeno je da Izveštaj obiluje paušalnim i subjektivnim ocenama, vanpravničkom argumentacijom, na bazi neutemeljenih pretpostavki o 'motivima'. Komisija ni sama ne kaže da je nešto utvrdila, već da „smatra“, ali je to ne sprečava da kao meru predloži krivično gonjenje za krivično delo Zloupotrebu službenog položaja iz člana 359 stav 1 Krivičnog zakonika ili vođenje disciplinskog postupka, uz izricanje najteže disciplinske sankcije – razrešenje javnih tužilaca.

Ukazujemo da bi ovakav Izveštaj možda mogao da se opravda da dolazi od strane laičke javnosti koja ima pravo na svoj stav i mišljenje bez obzira na činjenice, ali ne i kada ga potpisuju najviši predstavnici javnotužilačke profesije koji bi svoj stav morali da baziraju na nepobitnim činjenicama. Zbog toga se osnovano postavlja pitanje odgovornosti za nenadoknadivu štetu pričinjenu celokupnoj javnotužilačkoj organizaciji (gde je kao pokazna vežba izabrano VJT u Beogradu) izazivanjem nepoverenja građana ovakvim, selektivnim, tendencioznim i upitno zasnovanim logičkim zaključivanjem.

Takođe je u najmanju ruku nedopustivo je da nosioci javnotužilačkih funkcija u Vrhovnom javnom tužilaštvu upotrebljavaju terminologiju prema kojoj je glavni javni tužilac VJT u Beogradu Nenad Stefanović uspostavio 'paratužilački sistem', jer je podsećamo, on stupio na dužnost 01.01.2022. godine, iz čega proizlazi da Vrhovno javno tužilaštvo gotovo punih 5 godina nije vršilo svoja ovlašćenja na koje je zakonom obavezano, kao i da je u hijerarhijski ustrojenom sistemu dozvolilo da i Vrhovno i Apelaciono javno tužilaštvo u Beogradu budu u potpunosti pasivni dok se nešto tako 'skandalozno' dešava u javnotužilačkoj instituciji. Tokom mandata glavnog javnog tužioca VJT u Beogradu Nenada Stefanovića, Vrhovni javni tužilac izdala jedno obavezno uputstvo za postupanje u pojedinačnom predmetu – predmet 'EPS', kada je nakon hapšenja osumnjičenih predmet oduzet od VJT u Beogradu i dostavljen na postupanje JTOK, kao i dva rešenja o supstituciji – optužnica u predmetu 'Nadstrešnica' i predmet protiv člana sporne Komisije Branka Stamenkovića, a i te tri odluke mogu biti predmet obimne zasebne analize.

Dodajemo da Vrhovni javni tužilac ima mogućnost pristupa aplikaciji SAPO (u kojem se nalaze svi predmeti ovog tužilaštva), kao i da joj je na osnovu redovnih saopštenja o postupanju VJT u Beogradu u svakom trenutku bilo poznato postupanje ovog tužilaštva, te je mogla blagovremeno da reaguje, ali je očigledno, iz nepoznatih razloga, do pre samo par nedelja smatrala da za tim nema potrebe. Takođe, u Izveštaju Komisije, kao da je namerno prenebregnuta činjenica da je tužilaštvo organ krivičnog gonjenja, te se na taj način pokušava u javnosti stvoriti slika da VJT u Beogradu ima odgovornost i za otkrivanje krivičnih dela i učinilaca (što je posao policije i bezbednosnih službi), tako i za meritorne odluke suda.

Podsećamo i na odredbu člana 57 Zakona o javnom tužilaštvu kojom je propisano da nosilac javnotužilačke funkcije ne može biti pozvan na odgovornost za dato mišljenje ili odluku donetu u vezi sa vršenjem javno tužilačke funkcije, izuzev ako učini krivično delo kršenje zakona od strane sudije ili javnog tužioca iz člana 360 Krivičnog zakonika, koje je lex specialis za sve nosioce pravosudnih funkcija. Pored navedenog, ponovo podsećamo da u Višem javnom tužilaštvu u Beogradu operativno radi 75 nosilaca javnotužilačke funkcije (od sistematizovanih 103), a koji broj je u prethodnim godinama, 2023. i 2024. godini bio i znatno manji iz opšte poznatih razloga, dok je tokom 2025. godine formiran 19.151 predmet, od kojih je na kraju godine ostalo 4333 nerešeno, a od početka 2026. godine 16.202 predmeta.

Imajući u vidu sve prethodno navedeno upitno je kako je Komisija, pored datog ukupnog broja predmeta u Višem javnom tužilaštvu u Beogradu, na osnovu uzorka od sedam obrađenih predmeta uočila 'sistemske obrasce u postupanju glavnog javnog tužioca i pojedinih javnih tužilaca Višeg javnog tužilaštva u Beogradu', pa povrh toga prepoznala i definisala te oblike delovanja. Budući da je Vrhovno javno tužilaštvo na čelu javnotužilačke hijerarhije, smatramo da je važno ukazati da je ovakvo postupanje neprihvatljivo, a u najmanju ruku i opasno, s obzirom da se i na VJT u Beogradu odnose sve Ustavne i zakonske norme koje se odnose na ostale nosioce javnotužilačke funkcije", navedeno je u današnjem saopštenju Višeg javnog tužilaštva u Beogradu.

BONUS VIDEO:

This browser does not support the video element.

Glavni tužilac Nenad Stefanović nakon hapšenja načelnika UKP Marka Krička Izvor: Kurir/Ilija Ilić