Srbija je, takođe, od 137 zemalja na 134. mestu po kapacitetu da zadrži kvalitetne kadrove i na 132. mestu da privuče talente, rekla je profesorka Ekonomskog fakulteta u Beogradu Biljana Jovanović Gavrilović na konferenciji o obrazovnim promenama u Srbiji. 

Ipak, dobra je stvar da Srbija zauzima visoko 16. mesto po diversifikaciji znanja visokoobrazovanih, rekla je Jovanović Gavrilović

Učenici koji planiraju odlazak na studije nedovoljno poznaju visoko obrazovanje, što je zabrinjavajuće, a evropski sistem prenosa bodova, kao i prava i obaveze studenata, potpuna su nepoznanica budućim studentima, ukazala je profesorka Zorana Lužanin sa Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu.

Kad je reč o srednjoškolcima koji žele da se bave različitim poslovima u okviru IT sektora, dominiraju učenici muškog pola, učenici iz gimnazija, đaci iz većih gradova, kao i učenici čiji roditelji imaju viši ili visok nivo obrazovanja.

Oni ne biraju IT sektor radi sticanja praktičnih znanja koja bi vodila boljem socijalnom statusu, već zbog potrebe za razvojem profesionalnih kompetencija. Može se pretpostaviti da ovi učenici već imaju visok socijalni status, te da izbor IT sektora za njih ne predstavlja kanal vertikalne pokretljivosti, rekli su predstavnici Instituta za pedagoška istraživanja.

Od ukupnog broja mladih koji su zaposleni, samo je 7, 8 odsto u preduzetničkim vodama, a na osnovu istraživanja se može zaključiti da neformalni oblici preduzetničkog obrazovanja daju bolje rezultate od učenja kroz formalnu nastavu, ukazala je Svetlana Kisić sa Ekonomskog instituta.

Istraživanja su, takođe, pokazala i da su zarade nastavnika u direktnoj vezi sa znanjem učenika.

Što je u određenoj zemlji veća prosečna godišnja zarada nastavnika u osnovnom obrazovanju to učenici ostvaruju bolje rezultate na PISA testiranju u sva tri posmatrana domena pismenosti - matematičke, čitalačke i naučne pismenosti, rezultati analize koju su uradili Nemanja Vuksanović i Dragan Aleksić sa Ekonomskog fakulteta.

Štaviše, analiza pokazuje da je uticaj zarade nastavnika na obrazovna postignuća učenika veći od uticaja bruto domaćeg proizvoda po glavi stanovnika i ukupnih izdvajanja za obrazovanje po učeniku, što ukazuje na posebnu važnost zarade nastavnog osoblja kao faktora unapređivanja kvaliteta obrazovanja u određenoj zemlji.

Kad je reč o celoživotnom učenju, istraživanja pokazuju da oko 59 odsto zaposlenih u Srbiji na svom glavnom plaćenom poslu gotovo nikad ne koristi računar, kao i da je procenat zaposlenih koji su učestvovali u obukama vezanim za osposobljavanje na poslu približno na polovini proseka EU (28), rekli su profesori Ekonomskog fakulteta Đorđe Mitrović i Maja Jandrić i Vesna Fabian iz Ministarstva prosvete.

Konferenciju o obrazovnim promenama u Srbiji organizovao je Institut za pedagoška istraživanja u saradnji sa Ekonomskim fakultetom Univerziteta u Beogradu, Zavodom za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja i Zavodom za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja.