Na arheološkom lokalitetu Viminacijum otkriven je mauzolej, za koji rukovodilac projekta Viminacijum Miomir Korać kaže da datira iz trećeg veka i da je svakako predstavljao poslednje počivalište osobe visokog ranga.
Izvor: Mondo/ Stefan Stojanović
Ilustracija
Izvor: Mondo/ Stefan Stojanović
Novootkriveni mauzolej nalazi se na 830 metara severno od mauzoleja imperatora Hostiljana na istočnoj nekropoli Viminacijuma i 570 metara severoistočno od kapije Porta praetorije legijskog logora, 700 metara severoistočno od kapije kod amfiteatra, 300 metara od legijskog logora i 160 metara zapadno od uništene dvojne grobnice sa freskama.
Korać je u pisanoj izjavi Tanjugu istakao da je kamena plastika nađena u mauzoleju izuzetna.
Najznačajni nalaz je glava rimskog imperatora sa uvojcima i lovorovim vencem simbolom rimskog imperatora.
Izdvaja se i glava mladića, izuzetno brižljivo obrađena ruka koja drži mač, kao i delovi rimskog mača.
Nađen je i fragment krila orla, jednog od najpoznatijih simbola boga Jupitera i Rimskog carstva.
U tunelima iskopanim ispod grobnica može se videti njihova unutrašnjost oslikana freskama za koje arheolozi tvrde da su među najlepšim i najbolje očuvanim delima te vrste.
Ilustracija
Na teritoriji Srbije rođeno je 18 rimskih imperatora, petina od ukupnog broja imperatora koji su vladali Rimom.
Rimska vila - Rekonstrukcija vile u kojima su uživali tadašnji rimski Imperatori.
Mozaik na podu prostorije
Amfiteatar za održavanje gladijatorskih borbi je po površini veći od današnje Beogradske arene.
Svečana loža u amfiteatru
Ilustracija
Posebna atrakcija u Viminacijumu jeste otkriće mamutice Vike stare više od milion godina. Veoma su retki primerci mamuta očuvanog u celini, pa se otkriće smatra izuzetnim.
Rimske terme - Kupatila sa sistemom zagrevanja vode.
U odvojenim kadama, bile su tri ograđene prostorije sa hladnom , zagrejanom i toplom vodom koje su uz pomoć podzemnih cevi uvek održavale određenu temperaturu.
Viminacijum je u vreme procvata bio jedan od najvećih rimskih gradova na Balkanu. Imao je između 35 i 48 hiljada stanovnika, što ga je prema današnjim merilima činilo gradom veličine Beograda.
Ilustracija
Gotovo da nije bilo rimskog imperatora koji nije boravio u Viminacijumu.
Viminacijum nekada glavni grad rimske provincije Gornje Mezije, nalazi se na obalama Dunava i Mlave, na 58. kilometara od Beograda.
Stablo drveta pronađeno u blizini skeleta mamutice, procenjuje se da je staro stotinama hiljada godina.
Komad mozaika pronađen na lokalitetu Rimske terme
Nekadašnji glavni grad rimske provincije Gornje Mezije još uvek krije svoje tajne.
Izvor: Mondo/ Stefan StojanovićBr. slika: 4529 / 45
Izvor: Mondo/ Stefan StojanovićBr. slika: 4530 / 45
AD
Izvor: Mondo/ Stefan StojanovićBr. slika: 4531 / 45
Izvor: Mondo/ Stefan StojanovićBr. slika: 4532 / 45
Izvor: Mondo/ Stefan StojanovićBr. slika: 4533 / 45
AD
Izvor: Mondo/ Stefan StojanovićBr. slika: 4534 / 45
Izvor: Mondo/ Stefan StojanovićBr. slika: 4535 / 45
Izvor: Mondo/ Stefan StojanovićBr. slika: 4536 / 45
AD
Izvor: Mondo/ Stefan StojanovićBr. slika: 4537 / 45
Izvor: Mondo/ Stefan StojanovićBr. slika: 4538 / 45
Izvor: Mondo/ Stefan StojanovićBr. slika: 4539 / 45
AD
Izvor: Mondo/ Stefan StojanovićBr. slika: 4540 / 45
Izvor: Mondo/ Stefan StojanovićBr. slika: 4541 / 45
Izvor: Mondo/ Stefan StojanovićBr. slika: 4542 / 45
AD
Izvor: Mondo/ Stefan StojanovićBr. slika: 4543 / 45
Izvor: Mondo/ Stefan StojanovićBr. slika: 4544 / 45
Izvor: Mondo/ Stefan StojanovićBr. slika: 4545 / 45
AD
Izdvajaju se i sitniji delovi više skulptura i reljefa od mermera, a od arhitektonske plastike pronađeno je više fragmenata sa floralnim i drugim motivima karakterističnim za vreme Rimskog carstva.
Mauzolej je dimenzija 15 puta 15 metara sa središnjim delom šest puta šest metara, građen je od krupnih komada lomljenog ramskog kristalastog škriljca sa četiri sloja od hidrauličnog maltera debljine između pet i 10 centimetara.
Istraženi deo mauzoleja i u antici se nalazio pod zemljom, ukopan najmanje jedan metar u odnosu na površinu i iskopavanja su u toku, kaže Korać.
Dosadašnja očuvana visina / dubina građevine iznosi između 1.80 i 2,25 metra i sama konstrukcija deluje jednostavno, ali izuzetno masivno i čvrsto.
Arhitektonski elementi su od krečnjaka, kao i stele i sarkofazi koji su u okviru ovog kompleksa pretrpeli sistematsko uništavanje, koje daleko prevazilazi, prema rečima Koraća, ono koje se sreće u okvirima ratnih razaranja ili kasnije eksploatacije građevinskog materijala.
Mauzolej je, kako je utvrđeno, pretrpeo dvostruko uništavanje. Do prvog uništavanja došlo je u antici kada su se sistematski uništavala nadgrobna obeležja, krečnjačke stele, sarkofazi, mermerne skulpture i delovi reljefa.
Korać kaže da postoje indicije da je ovakvo temeljno uništavanje posledica postupka poznatog kao "damnatio memoriae", odnosno brisanje iz sećanja, kada se u potpunosti uništavaju svi pomeni imena i dela osobe koja je osuđena na zaborav i to se radi samo kada su pitanju imperatori.
Druga faza uništavanja usledila je u kasnijim vekovima usled eksploatacije kamena kao građevinskog materijala i tada najviše stradao ogradni zid koji je bio od masivnih kvadera.
"Neko je u antici baš upotrebio enormnu snagu da rasturi sve što je mogao, pođednako i u mauzoleju i na ogradnom zidu", primetio je Korać.
Mauzolej je bio izdvojen u odnosu na antičku nekropolu masivnim kamenim zidom debljine 0,80 metra.
Centralni deo mauzoleja najverovatnije je služio za ritual i okružen je sa tri strane sa 11 grobova, od kojih je jedan grob kremiranog pokojnika u etažnoj grobnoj jami, dve sahrane pokojnika u drvenim sanducima, jedna grobnica zidana od opeke sa lučnim svodom, dok su ostali grobovi zidani od opeke.
Sa severne strane, gde istraživanja još traju i na kojoj nema za sada pronađenih grobova, očekuje se da bude pronađen ulaz u mauzolej.
Većina ovih grobova je, prema rečima Koraća, opljačkana.
Unutar ogradnog zida u severoistočnom uglu naspram mauzoleja nalazi se jedna grobnica sa svodom, koja je, naglašava Korać, izuzetno interesantna i njena istraživanja su tu toku.
Mauzolej je pozicioniran između dve vile rustike iz trećeg veka i do sada je na tom prostoru istraženo preko 80 grobova iz perioda drugog i trećeg veka, od kojih su mnogi imali luksuzne predmete kao deo grobnog inventara.
Nađena su tri olovna sarkofaga kao i delovi više sarkofaga i stela koji su u sitnim fragmentima.
Na fragmentima od mermera se vidi da su veoma brižljivo obrađeni, a u neposrednoj blizini mauzoleja je pronađeno i 15 zlatnih predmeta.
Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.
Slanje komentara nije uspelo.
Nevalidna CAPTCHA
dr
Posto od potopa do danas nije bilo drugih naroda na teritoriji Srbije osim ovih koji i danas tu zive, to znaci da su petina imperatora Rima bili Srbi. Najistaknutiji medju njima je svakako car Konstantin. Kako se beshe prezivao Aleksandar makeodnski?
16
7
Aki
Najstariji smo narod bre!!! U danskoj je nadjen kovani novac sa simbolom cetiri S, toliko od mene.