Sadržaj kamenog sarkofaga pronađenog u Viminacijumu, nadmašio sva očekivanja arheologa.
Izvor: Mondo/ Stefan Stojanović
Preliminarna analiza kamenog sarkofaga pronadenog u Viminacijumu, koju su uradili antropolozi, pokazala je da se radi o sahrani muškarca u zrelom dobu i ženske osobe u ranim dvadesetim godinama, izjavio je danas direktor Arheološkog instituta Miomir Korac i dodao da su pronadeni prilozi u njemu nadmašili sva ocekivanja arheologa.
Korac je za Tanjug rekao da ce dalja izucavanja dati preciznije podatke o ovim individuama, a materijal ce biti podvrgnut i DNK i razlicitim fizickohemijskim analizama u cilju što boljeg razumevanja ove arheološke celine.
Inace, nova sezona iskopavanja Viminacijuma je, podseca Korac, vec u prvim mesecima dala izvanredne rezultate.
"Nakon otkrica mauzoleja istaknutog stanovnika ovog antickog grada, na istoj lokaciji, u prigradskoj zoni, uz saobracajnicu koja je vodila na istok ka utvrdenju Lederata, kod današnjeg Rama, otkriven je kameni sarkofag, specifican po tome što nije opljackan u prošlim vremenima", podsetio je.
Ovo je, kaže, tek drugo otkrice netaknutog sarkofaga u višedecenijskim istraživanjima prestonice provincije Gornje Mezije.
U tunelima iskopanim ispod grobnica može se videti njihova unutrašnjost oslikana freskama za koje arheolozi tvrde da su među najlepšim i najbolje očuvanim delima te vrste.
Ilustracija
Na teritoriji Srbije rođeno je 18 rimskih imperatora, petina od ukupnog broja imperatora koji su vladali Rimom.
Rimska vila - Rekonstrukcija vile u kojima su uživali tadašnji rimski Imperatori.
Mozaik na podu prostorije
Amfiteatar za održavanje gladijatorskih borbi je po površini veći od današnje Beogradske arene.
Svečana loža u amfiteatru
Ilustracija
Posebna atrakcija u Viminacijumu jeste otkriće mamutice Vike stare više od milion godina. Veoma su retki primerci mamuta očuvanog u celini, pa se otkriće smatra izuzetnim.
Rimske terme - Kupatila sa sistemom zagrevanja vode.
U odvojenim kadama, bile su tri ograđene prostorije sa hladnom , zagrejanom i toplom vodom koje su uz pomoć podzemnih cevi uvek održavale određenu temperaturu.
Viminacijum je u vreme procvata bio jedan od najvećih rimskih gradova na Balkanu. Imao je između 35 i 48 hiljada stanovnika, što ga je prema današnjim merilima činilo gradom veličine Beograda.
Ilustracija
Gotovo da nije bilo rimskog imperatora koji nije boravio u Viminacijumu.
Viminacijum nekada glavni grad rimske provincije Gornje Mezije, nalazi se na obalama Dunava i Mlave, na 58. kilometara od Beograda.
Stablo drveta pronađeno u blizini skeleta mamutice, procenjuje se da je staro stotinama hiljada godina.
Komad mozaika pronađen na lokalitetu Rimske terme
Nekadašnji glavni grad rimske provincije Gornje Mezije još uvek krije svoje tajne.
Izvor: Mondo/ Stefan StojanovićBr. slika: 4529 / 45
Izvor: Mondo/ Stefan StojanovićBr. slika: 4530 / 45
AD
Izvor: Mondo/ Stefan StojanovićBr. slika: 4531 / 45
Izvor: Mondo/ Stefan StojanovićBr. slika: 4532 / 45
Izvor: Mondo/ Stefan StojanovićBr. slika: 4533 / 45
AD
Izvor: Mondo/ Stefan StojanovićBr. slika: 4534 / 45
Izvor: Mondo/ Stefan StojanovićBr. slika: 4535 / 45
Izvor: Mondo/ Stefan StojanovićBr. slika: 4536 / 45
AD
Izvor: Mondo/ Stefan StojanovićBr. slika: 4537 / 45
Izvor: Mondo/ Stefan StojanovićBr. slika: 4538 / 45
Izvor: Mondo/ Stefan StojanovićBr. slika: 4539 / 45
AD
Izvor: Mondo/ Stefan StojanovićBr. slika: 4540 / 45
Izvor: Mondo/ Stefan StojanovićBr. slika: 4541 / 45
Izvor: Mondo/ Stefan StojanovićBr. slika: 4542 / 45
AD
Izvor: Mondo/ Stefan StojanovićBr. slika: 4543 / 45
Izvor: Mondo/ Stefan StojanovićBr. slika: 4544 / 45
Izvor: Mondo/ Stefan StojanovićBr. slika: 4545 / 45
AD
Izraden je, opisuje, od krecnjaka, spolja neukrašen i bez natpisa, sa poklopcem u vidu dvoslivnog krova sa akroterijama u uglovima.
"Nakon podizanja poklopca uz pomoc mehanizacije, otkriveno je da se radi o dvojnoj sahrani, a prilozi u grobu su nadmašili sva išcekivanja arheologa", ispricao je Korac.
Uz pokojnike su, dodao je, otkrivene tri posude od stakla, dve tipa balsamariuma jedna tipa unguentarium, kao i cetiri novca od bronze, od kojih je jedan kovan u viminacijumskoj kovnici sredinom III veka naše ere.
Dok je muškarac bio sahranjen bez licnih predmeta, predmeti otkriveni uz ženu spadaju u red najraskošnijih repertoara grobnih inventara otkrivenih na nekropolama Viminacijuma, kaže Korac.
Po svemu sudeci, napominje, bila je obucena u odecu protkanu zlatnim nitima na koju su bile našivene perle od zlata, bisera i stakla, uz ukrase u vidu zlatnih alkica sa umetnutim dragim kamenjem.
Od delova kostima tu su još unikantna pojasna garnitura od srebra, kao i fibula (pandan današnje zihernadle) od istog materijala, precizira direktor Arehološkog instituta.
Frizuru pokojnice su, kaže, pridržavale cetiri ukosnice sa loptastim glavama, dve od kosti i dve od gagata, vrste lignita, nastalog pod specificnim uslovima, i izuzetno je pogodan za poliranje i obradu.
Objašnjava da je gagat u anticko vreme bio izuzetno redak i skupocen, iskopavan je u Jorku u Engleskoj, gde su se najverovatnije nalazile i radionice za izradu predmeta od ove sirovine.
Anticki medicinari su gagat smatrali lekovitim kod zdravstvenih problema vezanih za matericu, a pored toga, izuzetno je pogodan za datovanje, buduci da svi poznati primerci poticu iz grobova III veka.
"Uz pokojnicu je otkriveno i kružno ogledalo od srebra, cija je drška modelovana u obliku Heraklovog cvora. Ogledala luksuzne izrade su korišcena prilikom svadbenih procesija, nevesta ih je nosila u kucu buduceg muža, tako da je moguce da se radi o predmetu korišcenom u ovu svrhu. Ovakvo uverenje dodatno potkrepljuje Heraklov cvor, buduci da se zna da je pojas mlade bio vezivan upravo na ovaj nacin tokom vec pomenutih procesija", naveo je Korac.
Prema njegovim recima, možda i najzanimljiviji, a svakako jedan od izuzetno retkih tipova nalaza je verenicki prsten od zlata, koji na glavi ima ugravirana slova SIMP, najverovatnije inicijale ili skraceno ime verenika.
Da li je rec o muškarcu sahranjenom pored ove žene, ili se radi o sahrani oca i cerke koja je bila verena ali ju je prevremena smrt sprecila da se uda arheolozi ce pokušati da odgonetnu u narednim nedeljama, uz pomoc multidisciplinarnog pristupa, gde se ocekuje da ce DNK analize dati dragocene podatke, naveo je Korac.
Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.
Slanje komentara nije uspelo.
Nevalidna CAPTCHA
Valjevac paja
Dokaz da je Srpska kultura bila naprednija od ostalih .
4
1
Maglavi
Za Divi-ja: Prijatelju, Rim JESTE bio na Balkanu! Moraš znati da u dobrom periodu svog postojanja, glavni grad Rima je bio Konstantinopolj koji je tada bio neuporedio ekonomski, kulturno i na svaki drugi način značajniji. Zato se crkva i pocepala jer su i jedan i drugi centar želeli što više vlasti za sebe. Rim nije grad Rim, nego je Rim bilo ime carevine koja se zvala po gradu iz koga je krenula da nastaje i bila je čast biti građanin Rima kao danas USA. Rimski gradovi na Balkanu su gradovi u državi Rim, tj Rimskom carstvu sa vrlo velikim značajem, jer su ovuda vodili putevi koji su spajali grad Rim i Konstantinopolj.