Većina gradaja Srbije je imala bar neka negativna iskustva sa uslugama u državnim zdravstvenim ustanovama, ali se gotovo nijedan građanin tim povodom nije obratio za pomoć, rezultat je predstavljenog istraživanaja Stratedžik marketinga.

Svetlana Logar, direktorka ispitivanja javnog mnjenja o uslugama u državnim zdravstvenim ustanovama, navela je na okruglom stolu u Beogradu da 50 odsto ispitanih nije ni znalo da u okviru tih ustanova radi zaštitnik pacijentovih prava.

Prema njenim rečima, pripadnici mlađe populacije češće koriste usluge privatnog sektora, a stariji se radije obraćaju državnim ustanovama.

Skoro polovina građana smatra da "neformalno plaćanje lekara" najčešće omogućava kvalitetniju zdravstvenu uslugu, a samo 16 odsto njih veruje da se to nikad ne dešava.

Logarova je navela da nešto manje od 30 odsto građana pozitivno ocenjuje kvalitet usluga u državnim zdravstvenim ustanovama, kao i da isto toliko njih daje negative ocene.

Prema njenim rečima, 15 odsto građana smatra da se od 2000. godine pogoršao odnos lekara i medicinskog osoblja prema pacijentima, 50 odsto njih da je ostao isti, a 27 odsto da je taj odnos bolji.

Direktorka Lekarske komore Srbije Tatjana Radosavljević istakla je da nema reforme zdravstvenog sistema ukoliko se privatni sektor u njega ne integriše.

"To je osnovno načelo i rada komore", kazala je ona i dodala da bi poređenja radi trebalo čuti i rezultate ranijih istraživanja.

Prema njenim rečima, o korupciji u zdravstvu vlada ukorenjeno mišljenje i potrebno je mnogo vremena da bi se ono promenilo.

Direktor Komore medicinskih sestara i zdravstvenih tehničara Srbije Dragan Šašić je u načelu pohvalio rad resornog ministarstva, ali je istakao da je pored nabavki velikih aparata malo urađeno da se obezbede bolji uslovi za rad sestara.

Okrugli sto "Reformom zdravstva do zadovoljnog pacijenta" organizovala je Mreža za političku odgovornost.

(Beta)