"U Srbiji se u malim hidroelektranama u proseku proizvede svega 0,76 odsto ukupno proizvedene električne energije na nacionalnom nivou, dok se korist koju privatni investori imaju od podsticaja za izgradnju tih postrojenja meri milionima evra", navodi se u saopštenju.

Dodaje se da se u Srbiji, pored 85 izgrađenih, planira više od 800 novih malih hidroelektrana, koje bi nepovratno uništile srpsko rečno bogatstvo i ugrozilo opstanak brojnih biljnih i životinjskih vrsta, ali i lokalnih zajednica.

"Pritom bi poreski obveznici putem sistema podsticaja uplaćivali svoj novac na račune privatnih investitora, dok bi dobit za zemlju i lokalne zajednice bila nikakva", ukazuje se u saopštenju.

Gotovo je sigurno da ovakva izjava premijerke vodi ka produženju važenja Uredbe o podsticajnim merama za proizvodnju električne energije, kao i Uredbe o uslovima i postupku sticanja statusa povlašćenog proizvođača električne energije.

To je, ocenjuje Adrija, suprotno najavama koje već duže od godinu dana stižu od ministra zaštite životne sredine Gorana Trivana da će zabraniti izgradnju malih hidroelektrana u zaštićenim područjima.

"Potrebno je u potpunosti zabraniti njihovu izgradnju, a u zaštićenim područjima, i u onima koja su u procesu zaštite, kao što je Dolina Velikog Rzava, treba zabraniti izgradnju bilo kakvih hidroenergetskih postrojenja", izjavila je Nataša Milivojević iz Adrije.

U saopštenju se podseća i da je grupa organizacija civilnog društva uputila Ani Brnabić pismo u kojem je informišu o problemu malih hidroelektrana u Srbiji i predlažu da se oformi radna grupa koju bi činili predstavnici struke, investitora, resornih ministarstava i civilnog društva.

Organizacija WWF Adrija se nada da će premijerka razmotriti pismo koje joj je poslato i da će doneti pozitivnu odluku i stati na stranu zaštite životne sredine, a ne interesa pojedinaca.