
Vrhovni sud Srbije je saopštio da je ukinuo rešenje Okružnog suda u Zrenjaninu o pritvoru četvorice okrivljenih u aferi "Agroživ" i predmet vratio na ponovno odlučivanje prvostepenom sudu.
Navodi se da su uvažene žalbe branilaca okrivljenih Šandora Juhasa, Milana Antića, Miroslava Živanova i Zorana Prebiračevića.
Po oceni Vrhovnog suda Srbije, prvostepeno rešenje sadrži bitne povrede odredaba krivičnog postupka jer nedostaju razlozi o posebno teškim okolnostima krivičnih dela, kao uslova za produženje pritvora.
Suđenje grupi od 21 osobe u aferi "Agroživ" počelo je u novembru 2008. godine. Optužnica ih tereti za finansijske malverzacije kojima su stekli protivpravnu imovinsku korist od 1,5 milijardi dinara.
Optuženi su, prema navodima optužnice, podstrekivali direktore drugih preduzeća da kupe vlasnički udeo kompanije "Agroživ" i drugih firmi po ceni znatno višoj od knjigovodstvene. Pošto kupci u većini slučajeva nisu bili sposobni da plate, firma "Agroživ" je kao poverilac pokretala sudske postupke i postajala vlasnik tih
preduzeća.
Razliku između knjigovodstvene i prodajne cene kompanija "Agroživ" je prikazivala kao kapitalnu dobit i, na osnovu toga, podnosila zahtev za odobrenje višemilionskih kredita poslovnim bankama za koje nije bilo realnog pravnog ili finansijskog osnova.
Optuženi su, takođe na osnovu tako prikazane kapitalne dobiti, na skupštini preduzeća odlučili da sebi podele dividende.
(Beta)
Navodi se da su uvažene žalbe branilaca okrivljenih Šandora Juhasa, Milana Antića, Miroslava Živanova i Zorana Prebiračevića.
Po oceni Vrhovnog suda Srbije, prvostepeno rešenje sadrži bitne povrede odredaba krivičnog postupka jer nedostaju razlozi o posebno teškim okolnostima krivičnih dela, kao uslova za produženje pritvora.
Suđenje grupi od 21 osobe u aferi "Agroživ" počelo je u novembru 2008. godine. Optužnica ih tereti za finansijske malverzacije kojima su stekli protivpravnu imovinsku korist od 1,5 milijardi dinara.
Optuženi su, prema navodima optužnice, podstrekivali direktore drugih preduzeća da kupe vlasnički udeo kompanije "Agroživ" i drugih firmi po ceni znatno višoj od knjigovodstvene. Pošto kupci u većini slučajeva nisu bili sposobni da plate, firma "Agroživ" je kao poverilac pokretala sudske postupke i postajala vlasnik tih
preduzeća.
Razliku između knjigovodstvene i prodajne cene kompanija "Agroživ" je prikazivala kao kapitalnu dobit i, na osnovu toga, podnosila zahtev za odobrenje višemilionskih kredita poslovnim bankama za koje nije bilo realnog pravnog ili finansijskog osnova.
Optuženi su, takođe na osnovu tako prikazane kapitalne dobiti, na skupštini preduzeća odlučili da sebi podele dividende.
(Beta)
Pridruži se MONDO zajednici.

