Zamenik gradonačelnika Beograda Milan Krkobabić izjavio je da ambasador Rusije nije zahtevao od gradskih vlasti da se ulicama koje su nekada nosile imena sovjetskih vojskovođa, učesnika u oslobođenju Beograda, vrate stari nazivi
Zamenik gradonačelnika Beograda Milan Krkobabić izjavio je da ambasador Rusije Aleksandar Konuzin nije zahtevao od gradskih vlasti da se ulicama koje su nekada nosile imena sovjetskih vojskovođa, učesnika u oslobođenju Beograda, vrate stari nazivi.
U autorskom tekstu objavljenom u listu Danas, amabasador Konuzin je naveo da su posle rata mnoge ulice jugoslovenskih gradova nosile imena vojnih komandanata Crvene armije, koja su potom promenjena i ocenio da "srpske ulice treba da nose imena svojih oslobodilaca".
Krkobabić je, kako prenosi Beoinfo, naveo da je nekoliko puta razgovarao s Konuzinom i da on nijednom nije tražio, a "pogotovu nije zahtevao da se vrate raniji nazivi ulica".
"Svi naši razgovori bili su u formi sugestija, razmišljanja i iznalaženja najboljih rešenja za uspostavljanje dobrih odnosa naše dve zemlje, tako da su tvrdnje pojedinih državnih i partijskih funkcionera o tome da je ambasador nešto 'zahtevao' jednostavno neistinite", kazao je Krkobabić.
Od svog stupanja na dužnost, ambasador Konuzin je dokazao da je, pre svega, veliki prijatelj Beograda i Srbije i sve njegove sugestije bile su dobronamerne i kao takve ih je grad i shvatio, rekao je Krkobabić.
On je podsetio da je promena naziva ulica u nadležnosti Skupštine grada i da će grad tu proceduru poštovati kako ne bi bile "ponavljane greške iz prošlosti".
"Procedura je takva da se inicijativa o promeni naziva prosledi komisiji koja, ukoliko pozitivno odluči, predlog prosleđuje Ministarstvu za državnu upravu i lokalnu samoupravu. Ukoliko i ono da pozitivno mišljenje, o predlogu konačno odlučuju odbornici gradskog parlamenta", kazao je zamenik gradonačelnika.
Aleksandar Konuzin, u autorskom tekstu za beogradski Danas, povodom 65 godina od početka operacija Crvene armije za oslobađanje Srbije, ocenio je da bi srpske ulice trebalo da nose imena svojih oslobodilaca.
On je detaljno opisao ulogu Crvene armije u Jugoslaviji tokom Drugog svetskog rata i naglasio da je to "odgovor onima koji bi danas da ocrne sovjetskog vojnika-oslobodioca".
"Dosta putujem po zemlji. Imam susrete sa veteranima. Slušam njihove priče o zajedničkoj borbi naših naroda protiv fašizma. Obilazim spomenike na zajedničkim grobnicama Rusa i Srba", napisao je Konuzin.
"Hvala vam, Srbi", poručio je Konuzin, "što vodite računa o grobovima heroja iz Drugog svetskog rata - Rusa, Ukrajinaca, Belorusa, Tatara, Kazahstanaca, Gruzina i mnogih drugih naroda njihove ogromne zemlje".
Posle rata mnoge ulice jugoslovenskih gradova nosile su imena vojnih komandanata Crvene armije, podsetio je Konuzin i primetio da su, zatim, ulice preimenovane.
"Ali, ljudi pamte. Dobijam pisma u kojima se Srbi izjašnjavaju za uspostavljanje istorijske pravde", napisao je Konuzin i zaključio da "srpske ulice treba da nose imena svojih oslobodilaca".
Beogradska štampa nedavno je prenela da gradske vlasti u Beogradu za sada nemaju nameru da menjaju nazive ulica kako bi im vratili imena ruskih vojnika.
(FoNet)
U autorskom tekstu objavljenom u listu Danas, amabasador Konuzin je naveo da su posle rata mnoge ulice jugoslovenskih gradova nosile imena vojnih komandanata Crvene armije, koja su potom promenjena i ocenio da "srpske ulice treba da nose imena svojih oslobodilaca".
Krkobabić je, kako prenosi Beoinfo, naveo da je nekoliko puta razgovarao s Konuzinom i da on nijednom nije tražio, a "pogotovu nije zahtevao da se vrate raniji nazivi ulica".
"Svi naši razgovori bili su u formi sugestija, razmišljanja i iznalaženja najboljih rešenja za uspostavljanje dobrih odnosa naše dve zemlje, tako da su tvrdnje pojedinih državnih i partijskih funkcionera o tome da je ambasador nešto 'zahtevao' jednostavno neistinite", kazao je Krkobabić.
Od svog stupanja na dužnost, ambasador Konuzin je dokazao da je, pre svega, veliki prijatelj Beograda i Srbije i sve njegove sugestije bile su dobronamerne i kao takve ih je grad i shvatio, rekao je Krkobabić.
On je podsetio da je promena naziva ulica u nadležnosti Skupštine grada i da će grad tu proceduru poštovati kako ne bi bile "ponavljane greške iz prošlosti".
"Procedura je takva da se inicijativa o promeni naziva prosledi komisiji koja, ukoliko pozitivno odluči, predlog prosleđuje Ministarstvu za državnu upravu i lokalnu samoupravu. Ukoliko i ono da pozitivno mišljenje, o predlogu konačno odlučuju odbornici gradskog parlamenta", kazao je zamenik gradonačelnika.
Aleksandar Konuzin, u autorskom tekstu za beogradski Danas, povodom 65 godina od početka operacija Crvene armije za oslobađanje Srbije, ocenio je da bi srpske ulice trebalo da nose imena svojih oslobodilaca.
On je detaljno opisao ulogu Crvene armije u Jugoslaviji tokom Drugog svetskog rata i naglasio da je to "odgovor onima koji bi danas da ocrne sovjetskog vojnika-oslobodioca".
"Dosta putujem po zemlji. Imam susrete sa veteranima. Slušam njihove priče o zajedničkoj borbi naših naroda protiv fašizma. Obilazim spomenike na zajedničkim grobnicama Rusa i Srba", napisao je Konuzin.
"Hvala vam, Srbi", poručio je Konuzin, "što vodite računa o grobovima heroja iz Drugog svetskog rata - Rusa, Ukrajinaca, Belorusa, Tatara, Kazahstanaca, Gruzina i mnogih drugih naroda njihove ogromne zemlje".
Posle rata mnoge ulice jugoslovenskih gradova nosile su imena vojnih komandanata Crvene armije, podsetio je Konuzin i primetio da su, zatim, ulice preimenovane.
"Ali, ljudi pamte. Dobijam pisma u kojima se Srbi izjašnjavaju za uspostavljanje istorijske pravde", napisao je Konuzin i zaključio da "srpske ulice treba da nose imena svojih oslobodilaca".
Beogradska štampa nedavno je prenela da gradske vlasti u Beogradu za sada nemaju nameru da menjaju nazive ulica kako bi im vratili imena ruskih vojnika.
(FoNet)
