
Premijer Srbije Mirko Cvetković izjavio je da je zaštita ljudskih prava i sloboda i dalje prioritet države Srbije i da će se efikasnim procesuiranjem osumnjičenih za nasilje poslati poruka da se takvo ponašanje neće tolerisati.
"Obaveza je svih državnih organa da štite prava i slobode i suzbiju štetne pojave koje narušavaju prava i slobode građana Srbije i starnih državljana koji borave u Srbiji", rekao je Cvetković na otvaranju savetovanja sudija u Vrnjačkoj Banji.
Bez poštovanja osnovnih prava, rekao je premijer, ne može se govoriti o modernoj pravnoj državi koja teži da bude deo ujedinjene evropske porodice.
Dodao je da država preduzima oštre mere kako bi stala na put divljanju ekstremnih grupa i pojedinaca.
Prema njegovim rečima, uspostavljanje zakonskog okvira nije dovoljno za suzbijanje nasilja, već je potrebno dosledno sprovođenje zakona u praksi.
Neophodno je i da javna tužilaštva i sudovi efikasno sprovode postupke protiv okrivljenih za nasilničko ponašanje, rekao je Cvetković.
Efikasnost u procesuiranju pojedinaca i grupa koje učestvuju u nasilju poslaće poruku da se nasilničko ponašanje neće tolerisati, naveo je Cvetković.
Ministarka pravde Srbije Snežana Malović na skupu je najavila da će do kraja ove i tokom sledeće godine biti usvojeni zakoni iz građanske materije koji će doprineti efikasnijim i bržim sudskim postupcima, te na taj način ostvarenju prava na suđenje u razumnom roku.
U toku su pripreme zakona o parničnom postupku, izvršnom postupku i vanparničnom postupku, a zatim sledi rad na zakonima iz oblast advokature, javnog beležništva i veštačenja, rekla je ministarka u Vrnjačkoj Banji.
Prema njenim rečima, Brisel je dosadašnju reformu pravosuđa u Srbiji označio kao uspešnu.
Uticaj države na pravosuđe sveden je na minimum sa početkom rada Visokog saveta sudstva i Državnog veća tužilaštva, kazala je Malović.
Predsednica Skupštine Srbije Slavica Đukić-Dejanović podsetila je da parlamentu predstoji izbor članova Visokog saveta sudstva i Državnog veća tužilaštva na predlog advokata i stručnih krugova.
Zakonima iz oblasti pravosuđa koje je skupština do sada usvojila učinjen je veliki napredak u sistemu izbora sudija, rekla je Đukić- Dejanović.
Povećanom nezavisnošću pravosuđa do punog izražaja doći će stručnost i kvalitet i povećaće se efikasnost, pocenila je predsednica parlamenta.
Sudijama je poručila da neguju položaj nezavisne sudske vlasti jer je to u interesu jačanja Srbije.
Ustavnom sudu Srbije podneto je više od 3.700 ustavnih žalbi otkako je taj mehanizam zaštite prava ustanovljen novim ustavom, izjavila je predsednica suda Bosa Nenadić na skupu u Vrnjačkoj Banji.
Sud je rešio više od 1.000 predmeta, u 65 slučajeva utvrđeno je da su državne institucije povredile prava i slobode, a najčešća je povreda na pravično suđenje i suđenje u razmunom roku, rekla je Nenadić.
Odbačena su, kazala je, one žalbe u kojima se od Ustavnog suda zahtevalo da postupa kao osnovni sud, a od kontrole nije izuzet nijedan državni organ niti državni akt.
Naglasila je da raste broj žalbi građana na kršenje prava na suđenje u razmunom roku, a to usporava rad Ustavnog suda.
Zbog toga se postavlja pitanje celishodnosti rešenja da Ustavni sud razmatra žalbe na povredu prava na suđenje u razmunom roku, navela je predsednica Ustavnog suda.
Kao moguće rešenje predložila je razmatranje opcije po kojoj bi se time bavili redovni sudovi.
(agencije/MONDO)
"Obaveza je svih državnih organa da štite prava i slobode i suzbiju štetne pojave koje narušavaju prava i slobode građana Srbije i starnih državljana koji borave u Srbiji", rekao je Cvetković na otvaranju savetovanja sudija u Vrnjačkoj Banji.
Bez poštovanja osnovnih prava, rekao je premijer, ne može se govoriti o modernoj pravnoj državi koja teži da bude deo ujedinjene evropske porodice.
Dodao je da država preduzima oštre mere kako bi stala na put divljanju ekstremnih grupa i pojedinaca.
Prema njegovim rečima, uspostavljanje zakonskog okvira nije dovoljno za suzbijanje nasilja, već je potrebno dosledno sprovođenje zakona u praksi.
Neophodno je i da javna tužilaštva i sudovi efikasno sprovode postupke protiv okrivljenih za nasilničko ponašanje, rekao je Cvetković.
Efikasnost u procesuiranju pojedinaca i grupa koje učestvuju u nasilju poslaće poruku da se nasilničko ponašanje neće tolerisati, naveo je Cvetković.
Ministarka pravde Srbije Snežana Malović na skupu je najavila da će do kraja ove i tokom sledeće godine biti usvojeni zakoni iz građanske materije koji će doprineti efikasnijim i bržim sudskim postupcima, te na taj način ostvarenju prava na suđenje u razumnom roku.
U toku su pripreme zakona o parničnom postupku, izvršnom postupku i vanparničnom postupku, a zatim sledi rad na zakonima iz oblast advokature, javnog beležništva i veštačenja, rekla je ministarka u Vrnjačkoj Banji.
Prema njenim rečima, Brisel je dosadašnju reformu pravosuđa u Srbiji označio kao uspešnu.
Uticaj države na pravosuđe sveden je na minimum sa početkom rada Visokog saveta sudstva i Državnog veća tužilaštva, kazala je Malović.
Predsednica Skupštine Srbije Slavica Đukić-Dejanović podsetila je da parlamentu predstoji izbor članova Visokog saveta sudstva i Državnog veća tužilaštva na predlog advokata i stručnih krugova.
Zakonima iz oblasti pravosuđa koje je skupština do sada usvojila učinjen je veliki napredak u sistemu izbora sudija, rekla je Đukić- Dejanović.
Povećanom nezavisnošću pravosuđa do punog izražaja doći će stručnost i kvalitet i povećaće se efikasnost, pocenila je predsednica parlamenta.
Sudijama je poručila da neguju položaj nezavisne sudske vlasti jer je to u interesu jačanja Srbije.
Ustavnom sudu Srbije podneto je više od 3.700 ustavnih žalbi otkako je taj mehanizam zaštite prava ustanovljen novim ustavom, izjavila je predsednica suda Bosa Nenadić na skupu u Vrnjačkoj Banji.
Sud je rešio više od 1.000 predmeta, u 65 slučajeva utvrđeno je da su državne institucije povredile prava i slobode, a najčešća je povreda na pravično suđenje i suđenje u razmunom roku, rekla je Nenadić.
Odbačena su, kazala je, one žalbe u kojima se od Ustavnog suda zahtevalo da postupa kao osnovni sud, a od kontrole nije izuzet nijedan državni organ niti državni akt.
Naglasila je da raste broj žalbi građana na kršenje prava na suđenje u razmunom roku, a to usporava rad Ustavnog suda.
Zbog toga se postavlja pitanje celishodnosti rešenja da Ustavni sud razmatra žalbe na povredu prava na suđenje u razmunom roku, navela je predsednica Ustavnog suda.
Kao moguće rešenje predložila je razmatranje opcije po kojoj bi se time bavili redovni sudovi.
(agencije/MONDO)
Pridruži se MONDO zajednici.