Oko 9.000 građana, odnosno tek svaki četvrti, dobio je rešenje o invalidskoj penziji u prvih devet meseci 2009. godine.
Oko 9.000 građana, odnosno tek svaki četvrti, dobilo je rešenje o invalidskoj penziji u prvih devet meseci 2009. godine, piše beogradski dnevnik "Blic".
Broj građana koji primaju invalidske penzije smanjio se sa 341.000 na 330.000 od 2007. godine, a prosečna penzija je 20.000 dinara.
Dr Aleksandar Milošević, Direktor sektora za medicinsko veštačenje Fonda penzionog i invalidskog osiguranje (PIO) objašnjava da za proglašenje radne nesposobnosti nije presudna dijagnoza.
"Neki kažu: imam karcinom, a neće da me penzionišu. A radi se o tumoru koji je operabilan, i to na način koji daje velike šanse za rehabilitaciju i povratak na posao. Takođe, puno ljudi ima istu kardiološku dijagnozu, ali različit stepen oštećenja srca. I zato neke penzionišemo, a neke ne", kaže dr Milošević.
Broj zahteva raste iako su pooštreni uslovi, a Milošević kaže da je uzrok tome otpuštanje velikog broja ljudi koji ne ispunjavaju uslove za starosnu penziju.
Pojedinci su, kaže, uporni i zahtev podnose po 15-20 puta.
U invalidsku penziju najviše odlaze zbog kardiovaskularnih oboljenja, a na drugom mestu su uzrok karcinomi, čiji se broj drastično povećao u poslednjih nekoliko godina.
Na trećem mesu su psihijatrijske bolesti.
"Ako je neko ozbiljno bolestannevažno je koliko ima godina. Jedini uslov je da ima najmanje pet godina staža, a ako je uzrok invalidnosti povreda na radu ili profesionalno oboljenje, onda ni dužina staža nije bitna", kaže Milošević.
Oni koji dobiju invalidsku penziju u roku do tri godine bivaju podvrgnuti kontrolnom pregledu.
Dolazak na kontrolni pregled je obavezan, a oni koji se ne pojave, a ne opravdaju izostanak, gube pravo na penziju.
(MONDO)
Broj građana koji primaju invalidske penzije smanjio se sa 341.000 na 330.000 od 2007. godine, a prosečna penzija je 20.000 dinara.
Dr Aleksandar Milošević, Direktor sektora za medicinsko veštačenje Fonda penzionog i invalidskog osiguranje (PIO) objašnjava da za proglašenje radne nesposobnosti nije presudna dijagnoza.
"Neki kažu: imam karcinom, a neće da me penzionišu. A radi se o tumoru koji je operabilan, i to na način koji daje velike šanse za rehabilitaciju i povratak na posao. Takođe, puno ljudi ima istu kardiološku dijagnozu, ali različit stepen oštećenja srca. I zato neke penzionišemo, a neke ne", kaže dr Milošević.
Broj zahteva raste iako su pooštreni uslovi, a Milošević kaže da je uzrok tome otpuštanje velikog broja ljudi koji ne ispunjavaju uslove za starosnu penziju.
Pojedinci su, kaže, uporni i zahtev podnose po 15-20 puta.
U invalidsku penziju najviše odlaze zbog kardiovaskularnih oboljenja, a na drugom mestu su uzrok karcinomi, čiji se broj drastično povećao u poslednjih nekoliko godina.
Na trećem mesu su psihijatrijske bolesti.
"Ako je neko ozbiljno bolestannevažno je koliko ima godina. Jedini uslov je da ima najmanje pet godina staža, a ako je uzrok invalidnosti povreda na radu ili profesionalno oboljenje, onda ni dužina staža nije bitna", kaže Milošević.
Oni koji dobiju invalidsku penziju u roku do tri godine bivaju podvrgnuti kontrolnom pregledu.
Dolazak na kontrolni pregled je obavezan, a oni koji se ne pojave, a ne opravdaju izostanak, gube pravo na penziju.
(MONDO)