"Država je najodgovornija što radnici imaju nepovezan radni staž jer nije redovno kontrolisala da li poslodavci izmiruju svoje obaveze", rekao je Ljajić na skupu u Institutu ekonomskih nauka "Kraj privatizacije, posledice po ekonomski razvoj i nezaposlenost u Srbiji".

On je istakao da se zbog tog propusta sada iz budžeta izdvajaju sredstava za povezivanje radnog staža, jer radnici ne treba da snose posledice lošeg rada državnih službi.

Ne bi bilo dobro, prema rečima Ljajića, da se preispituju sve privatizacije, već samo slučajevi gde postoji sumnja da se radi o zloupotrebama.

"U takvim slučajevima treba preduzeti sve zakonske mere da se zaštiti imovina firmi i prava radnika", rekao je Ljajić.

Trenutno u Srbiji, prema rečima predsednika Saveza samostalnih sindikata Srbije (ŠŠ) Ljubisava Orbovića, oko 100.000 zaposlenih ne prima plate, a veliki broj nema overenu zdravstvenu knjižicu.

Za takvo stanje, kako je istakao, krivicu snosi država i Agencija za privatizaciju jer se nije vodilo računa kome se prodaju firme, već za koju cenu.

Na to je ukazao i predsednik Privredne komore Srbije Miloš Bugarin, navodeći da među vlasnicima privatizovanih firmi ima dosta onih koji su novac stekli u sivoj ekonomiji ili kriminalu i čija namera nije da nastave delatnost, već da raspodaju imovinu preduzeća koje su kupili.

Saradnik Instituta ekonomskih nauka Božo Drasković je predložio da se hitno raskinu svi privatizacioni ugovori gde kupci ne ispunjavaju svoje obaveze prema radnicima i državi.

On je istakao da predstoji privatizacija javnih preduzeća, za koju mora da se utvrdi dobra strategija koja će uključivati partnerstvo javnog i privatnog sektora.

Za efiskano okončanje privatizacije društvenih i državnih preduzeća, kako je istaknuto na današnjem skupu, potrebno je da se hitno donesu zakoni o restituciji i o javnoj svojini.

U Srbiji je od 2002. godine privatizovano oko 2.500 preduzeća čija je ukupna prodajna cena bila 2,9 milijardi evra, a vrednost ugovorenih investicija je 1,4 milijarde evra. Raskinuto je 27 odsto, odnosno više od 500 kupoprodajnih ugovora.

Neprivatizovnih je jos oko 200 društvenih i državnih firmi i očekuje se da će njihova prodaja biti okonačan do kraja 2010. godine.

(Beta)