Na tribini "Muslimani u savremenoj Srbiji" on je podsjetio da je Islamska zajednica Srbije sa sedištem u Beogradu (koju sada vodi Adem Zilkić) podnela zahtev za registracuju 2006. godine, a Islamska zajednica u Srbiji, sa sedištem u Novom Pazaru (koju ovdi Muamer Zukorlić) 2007. godine.

"To je naš problem, mi gledamo da se sa tim polako izborimo. Obe islamske zajednice dobile su potvrdu da su tradicionalne u skladu sa Zakonom o crkvama i verskim zajednicama i ostavljeno je vreme od 2007. godine da se u njihovim redovima nađe zajedničko rešenje, da se, ako mogu, ujedine ili da postignu bilo kakav dogovor", rekao je Raković.

On je naveo da njegovo iskustvo bavljenja islamskom zajednicom više od dve godine pokazuje da nema više dilema da je podela u Islamskoj zajednici duboka, nepremostiva i da se kroz nju odražava i odnos prema Srbiji.

Raković je ocenio da se zbog toga Ministarstvo vera Srbije nalazi u situaciji da će uskoro morati da donese odluku "ovakvu ili onakvu".

Prema njegovim rečima, položaj muslimana u Srbiji je veoma strateški značajan, jer se nalaze na Koridoru 10. Strateški je važno što se nalaze u Raškoj oblasti, zbog toga što odeljuju BiH i Crnu Goru od Srbije, tako da se stvara tih nekoliko tačaka koje su vrlo važne za etnički opstanak Srba i muslimana i s toga Zukorlićevi zahtevi za autonomiju nisu nimalo naivni.

Raković je podsetio na istorijat Islamske zajednice Jugoslavije, koju je predvodio muftija makedonski Jakub Selimovski i za koju je rekao da je bila patriotska i jugoslovenski nastrojena, a da su njenoj podeli doprineli, između ostalih, Mustafa Cerić (voša islamske zajednice u BiH) i Muamer Zukorlić i da je neizvesno gde je završio novac ove zajednice.

"Sada imamo dve islamske zajednice, Islamsku zajednicu Srbije, koja deluje na cijeloj teritoriji i Islamsku zajednica u Srbiji, sa sedištem u Novom Pazaru, koja deluje na delu teritorije Srbije, a ne deluje i na teritoriji Kosova i Metohije", rekao je Raković i dodao da je Islamska zajednica Preševa, Medveđe i Bujanovca praktično dio Islamske zajednice Kosova.

Ističući da Zukorlić kontinuitet svoje islamske zajednice vuče iz veze sa BiH, od 1995. godine, on je rekao da je Islamska zajednica Sandžaka deo Islamske zajednice BiH, a 1997. godine ta njihova veza je i verifikovana zakonom Islamske zajednice BiH.

Raković je naveo da treba uvažavati činjenicu da je Islamska zajednica Srbije, koju predvodi Adem Zilkić, autentično srbijanska i autentično deluje na prostoru Srbije, a da je Zukorlićeva Islamska zajednica u Srbiji ustvari organizaciona jedinica Islamske zajednice BiH.

On je dodao da su islamske zajednice u Crnoj Gori, Makedoniji i Kosovu samostalne, dok su islamske zajednice u Hrvatskoj i Sloveniji deo islamske zajednice BiH.

Raković smatra da Zukorlićeva priča o ugroženosti muslimana u Srbiji deluje besmisleno i naveo primere postojanja vjerskih islamskih škola i pomoći koje im pruža Ministarstvo vera Srbije.

Prema njegovim rečima, veze između albanskog secesionizma i sandžačkih seperatasita verovatno se održavaju i traju i imaju kontinuitet od Drugog svetskog rata, podsetivši da je poglavar Islamske zajednice u BiH Mustafa Cerić imao potrebu da se pokloni grobu kosovskog teroriste Adema Jašarija.

Raković je istakao da glasilo Zukorlićeve Islamske zajednice u Srbiji "Glas islama" jedino glasilo u kojem se iz broja u broj propagira jezik mržnje prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi, Srbiji, Srpskoj akademiji nauka i umetnosti, Vojsci Srbije, ali i prema svim muslimanima koji ne misle kao oni, te da su zbog toga skinuti sa državne dotacije.

On je naveo da je Ministarstvo kulture pisanje ovog lista prosledilo Tužilaštvu.

Raković je rekao da se sa ucenama Zukorlićevih organizacija, da će napraviti incidente ako se ne usliše njegovi zahtevi, neprestano suočavaju ministarstva vera, prosvete, kao i ljudskih i manjinskih prava.

(Srna)