Slušaj vest

Ministar spoljnih poslova Marko Đurić sastao se u Njujorku sa ministrom inostranih poslova i spoljne trgovine Solomonovih Ostrva Piterom Šanelom Agovakom, sa kojim je potpisao Sporazum između Vlade Republike Srbije i Vlade Solomonovih Ostrva.

Potpisan je sporazum o uzajamnom ukidanju viza za sve vrste pasoša, kao i Memorandum o razumevanju o bilateralnim političkim konsultacijama između dva ministarstva spoljnih poslova. Izrazili su uverenje da će ovi dokumenti doprineti dodatnom povezivanju dve zemlje, saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova, prenosi b92 pisanje Tanjuga.

Ukazavši na opredeljenost Srbije da jača politički dijalog i sveukupnu bilateralnu saradnju sa Solomonovim Ostrvima, ministar Đurić ponovio je poziv ministru da poseti Beograd. On je naglasio da Srbija veoma ceni podršku Solomonovih Ostrva najvažnijim nacionalnim pitanjima Srbije, u skladu sa međunarodnim pravom.

Posebno zadovoljstvo ministar Đurić je iskazao povodom saradnje na polju obrazovanja kroz program "Svet u Srbiji" i ukazao na to da postoje brojni potencijali i u drugim oblastima od obostranog interesa, kao što su poljoprivreda, kultura i sport.

Đurić je pozdravio potvrdu učešća Solomonovih Ostrva na specijalizovanoj izložbi Ekspo 2027 koja će biti održana u Beogradu.

Gde se nalaze Solomonova Ostrva?

Solomonova Ostrva poznata i kao Solomonska Ostrva ili Solomoni, ostrvska su država u jugozapadnom Pacifiku. Preciznije, nalaze se u Melanežanskom arhipelagu u Okeaniji, istočno od Nove Gvineje.

Ova ostrva su vulkanskog porekla. Najveća ostrva su Gvadalkanal (najviši vrh 2.335 metara), Santa Izabel, Makira, Malajta, Nova Džordžija, Čoizel, a tu su i 992 manja ostrva i atoli. Brdovita ostrva su pokrivena tropskom vegetacijom. Uticaj okeana doprinosi blagoj klimi.

Solomonova ostrva mapa.jpg
Solomonova ostrva na mapi sveta Foto: Prinstcreen/Google map

Etnički, 94,5% stanovništva su Melanežani, 3% Polinežani, a 1,2% Mikronežani. Pored njih, na ostrvima živi i manji broj Kineza, Indusa i Evropljana. U širokoj upotrebi su jezici tok pisin i bislama.

Najveći broj stanovnika bavi se poljoprivredom i ribolovom. Najviše se gaje kokosova i uljna palma, a za ishranu domaćeg stanovništva najvažniji su slatki krompir (batata), manioka i pirinač.

Ostale privredne grane uključuju ceđenje palminog ulja, konzerviranje ribe, pilane, prehranu, duvan i bezalkoholna pića. U rudarstvu se ističu nalazišta zlata, srebra, bakarne rude, fosfata i boksita. Značajna je eksploatacija šuma. 

BONUS VIDEO:

00:40
Nemačka bez vize Izvor: TikTok

(b92/MONDO)