Slušaj vest

Kako naplatiti odštetu zbog pada na snegu i ledu pitanje je koje se nameće mnogim stanovnicima tokom zime. Poledica danima pravi probleme u Srbiji.

Vozila proklizavaju, bilo je saobraćajnih nezgoda, a čak su i ortopedi imali pune ruke posla zbog padova na ledu.

Obaveza održavanja javnih površina bezbednim za kretanje je na gradu ili opštini, a posao uklanjanje snega i leda može biti poveren i nekom preduzeću. Mnogim lokalnim odlukama propisana je obaveza i stanara da uklanjaju sneg i led sa javnih površina koje se nalaze ispred njihovih zgrada.

Kako ostvariti naknadu štete zbog pada na snegu i ledu?

Naplata novca za povrede koje Beograđani zadobiju posle pada na neočišćenim trotoarima od snega ili leda mogu ići na teret skupština stanara, preduzeća ili pojedinaca, kao i javnih gradskih preduzeća. U slučaju da stanari ili preduzeća poseduju polisu osiguranja od odgovornosti, građani će se za naknadu štete obratiti osiguravajućoj kući. U suprotnom, uterivanje dugova i odšteta mogući su dogovorom ili sudskim putem.

Čišćenje ulaza i trotoara u širini od pet metara ispred zgrada ili stambenih objekata isključivo je u nadležnosti stanara. Ostatak javnih površina održavaće nadležne gradske službe. Osim od ličnih osiguranja za nezgode, građani odštetu mogu tražiti i kao oštećenici, po osnovu osiguranja odgovornosti za štete pričinjene trećim licima.

U galeriji pogledajte fotografije zaleđenog Beograda:

Zaleđeni Beograd Foto: MONDO/Stefan Stojanović

Ukoliko pravno ili fizičko lice koje je odgovorno za nastanak povrede nema zaključeno osiguranje svoje odgovornosti za štete pričinjene trećim licima, tada se odšteta ostvaruje sudskim putem, piše na sajtu "povredeusaobraćaju.com."

Odštetne zahteve prema opštinskim upravama ili skupštinama zgrada, ispred kojih se dogodila povreda, građani bi trebalo da ispostave navedenim pravnim licima. Praksa pokazuje da opštinske i gradske uprave uglavnom imaju ugovorena osiguranja od odgovornosti, a visina nadoknade za nematerijalnu štetu zavisi od limita koji je ugovoren sa osiguravačem.

Kakva je procedura 

Advokat Željko Simić rekao je ranije da u slučaju pada na ledu, bez obzira da li se radi o javnoj ili privatnoj površini, procedura je uvek ista.

"Kao prvo treba se pobrinuti za neku pomoć, naravno medicinsku ako za to ima potrebe. U želji da se što pre medicinski zbrinu ljudi zaboravljaju šta je neophodno da bi se dokazala autentičnost događaja", upozorio je jednom prilikom advokat Željko Simić.

Dodao je da medicinska dokumentacija nije dovoljna jer, kako kaže, neko može da se oklizne ispred svog stana, neko ga doveze ispred tržnog centra, on pozove hitnu pomoć i tvrdi kako se baš tu okliznuo. Stoga je važno da postoji svedok.

"Najveća greška koja može da se desi, priđu osobe da pomognu toj osobi, sačekaju hitnu pomoć i odu. Ljudi se ne sete da razmene kontakt sa njima. Tu se napravi greška, jer su oni dokazno sredstvo. Bitno je takođe i fotografisati sa određene distance mesto gde se to odigralo, ljudi često naprave grešku jer slikaju previše izbliza mesto, onda nije moguće utvrditi da li je to baš tačno to mesto", kazao je ranije advokat.

Visina naknade

Može se dobiti odšteta koja iznosi i više od 600.000 dinara, zavisno od težine povrede, kaže advokat.

"Može naknada da ide i iznad 600.000 dinara, zavisi šta se dogodilo. Imamo i situacije smrtnog ishoda. Zavisi kakve su se povrede desile, a ponekada lakše povrede mogu imati teži proces lečenja", rekao je tada Simić.

Odšteta za pad na ledu na autobuskim stajalištima i u GSP prevozu

Za uređenje autobuskih stajališta, kao i njihovo čišćenje u smislu obaveštavanja nadležnih službi, zadužena je Direkcija za javni prevoz. Ipak, za odštetu za povrede nastale prilikom ulaska i izlaska iz autobusa obraćaju se GSP. GSP plaća i odštetu ukoliko se putnik okliznuo prilikom ulaska ili izlaska iz vozila. Svaki putnik u javnom prevozu osiguran je bez obzira na to ima li kartu ili ne, a takođe su osigurani i putnici na stajalištima koji zadobiju povredu dok ulaze ili izlaze iz vozila.

Rok za potraživanje naknade štete regulisan je Zakonom o obligacionim odnosima. On iznosi tri godine od momenta kada je oštećeni saznao za štetu. U svakom slučaju ovo potraživanje zastareva protekom pet godina od kad je šteta nastala.

Vaše mišljenje nam je važno - ostavite nam komentar, nije potrebna registracija!

BONUS VIDEO:

03:45
ŠTA JE CRNI LED? Ova opasna pojava se vešto krije a predstavlja ogromnu opasnost po vozače - Zlatna pravila koja vam ove zime mogu spasiti život Izvor: Kurir televizija

(Blic/MONDO)