Reklame mogu da budu i drugačije, nekonvencionalne. Mogu da šokiraju, nateraju vas da se zamislite, pa čak vam upute i moralnu poruku - to su Gerila reklame. Ne koštaju puno, dugo se pamte, a u vreme vladavine društvenih mreža - sve su popularnije.

Takvih reklama koje iskaču iz standardnih okvira, koje šokiraju i dugo vam ostaju u mislima u svetu je mnogo, a od nedavno one osvajaju sve više medijskog prostora i u Srbiji.

Poslednja takva kampanja koja je izazvala burne reakcije na društvenim mrežama u Srbiji je kampanja Beogradske filharmonije.

Članovi duvačkog kvinteta BF su izveli su ulični performans u Ulici Strahinjića Bana.

Obučeni u koncertna odela oni su odsvirali kratku džez kompoziciju, a potom podigli transparent na kom je pisalo: "Hvala što ne dolazite".

Niskobudžetna, a efektna reklama, što i jeste odlika gerila marketinga, izazvala je lavinu komentara na društevenim mrežama, od onih koji su oduševljeni potezom Beogradske filharmonije do onih koji misle da je time postignut suprotan efekat od željenog.

Kako je objasnio vođa kreativnog tima Fondacije BF Vladimir Ðukelić, na ovaj neobični način predstavljanja nove sezone odlučili su se kako bi skrenuli pažnju na klasičnu muziku koja može biti provokativna, intrigantna, emotivna kao i pop kultura.

Međutim, u polemiku na Facebooku uključilo se i puno onih koji su ovaj pohod na Silikonsku dolinu doživeli kao vređenje posetilaca tamošnjih kafića.

I dok je polemika bila u jeku kampanja je odradila svoje: Filharmonija je skrenula pažnju na svoj program, ali i doneo im besplatnu reklamu u vodećim medijima koji su se pobrinuli da prenesu informaciju o "performansu" iz Strahinjića bana, a u celu priču se uključio i direktor Ivan Tasovac obraćanjaem, gde drugo nego na Internetu, “objasnivši” srpskoj javnosti poentu. I tako Filharmonija je za kratko vreme postala jedna od najzastupljenijiuh institucija kulture u domaćim medijima. Kažu “svaka reklama je reklama”…

Još jedna reklama nedavno je otvorila polemiku među Beograđanima. Pažnju žitelja prestonice prošlog meseca privukli su bilbordi na kojima su u prvom planu ženske zadnjice. Ove dame se saginju i kesicom kupe nešto sa ulice. Ispod piše: "Za lepši grad, počistite za svojim psom".

Ovu kampanju koju je radila marketinška agencija McCann Erickson za Savet za ekologiju opštine Stari grad odjeknula je ne samo u domaćoj javnosti, već je, kako kažu u agenciji, bilo reakcija i na mnogim svetskim, relevantnim sajtovima.

I, ako je neko pomislio da su oglašivači posle kratkog vremena bili prinuđeni da skinu bilborde, po nekima previše provikativne, autori tvrde da ipak nije bilo reakcija nadležnih. U agenciji su nam rekli da je i bilo predviđeno da kampanja traje nekoliko nedelja .

Kreativni direktor u McCann Ericksonu Jana Savić istakla je za MONDO da je kampanja pre svega duhovita i da su autori pokušali da običnu, svakidašnju stvar sagledaju iz pravog ugla.

"Ne smatram da je kampanja neukusna, mada je na inteligentan način provučena seksualna konotacija. Pored žena na jednoj fotografiji je i muškarac", istakla je Savićeva i dodala da su na bilbordima manekeni amateri - odnosno upravo zaposleni u njihovoj agenciji, što je znatno smanjilo troškove.

A da li su Beograđani shvatili poruku, videćemo na delu - ako na ulicama bude manje pseće kake - zadnjice su odradile svoje.

Ovog leta potpuno nas je šokirao još jedan prizor koji se odigrao u Kolarčevoj ulici. Mladić zalepljen za stub selotejpom stoički je izdržao sate u toj pozi, a da nije mogao ni usta da otvori.

Čuđenju prolaznika nije bilo kraja. Mnogi su se zaustavljali da ga fotografišu, a u jednom trenutku došli su i vatrogasci misleći da mu je potrebna pomoć. Većina je pomislila da nesretnik ima egzistencijalnih problema, ili da je ovo način da izrazi svoj politički protest (zbog hapšenja Hadžića), a on je samo promovisao MTV šou "Pranked".

U McCann Ericksonu kažu da je reklama koštala svega 50 evra, a da je proizvela pravi efekat. "U pitanju je bio avangardan brend i trebalo je učiniti nešti neočekivano", istakla je Jana Savić , dodavši da su samo poslali dva Twitta, a snaga socijalnih mreža uradila je svoje, baš kao što je bio slučaj i sa Filharmonijom, s početka priče.

Da je postignut pun efekat pokazuju i podaci da je tog vikenda pomenuta emisija imala rekordnu gledanost.

Da ne igraju samo marketinške agencije na kartu provokacije, već i vlasnici privatnih obrazovnih ustanova pokazalo se u jeku kampanje za upis na fakultete.

Beograd je u martu bio preplavljen porukama Univerziteta Megatrend na kojima je bila slika Londona, a preko toga je pisalo; "Šta ćeš ovde? Završi Megatrend i pali!"

"Teraju mlade iz Srbije!" - samo je jedan od novinskih napisa koji se obrušio na ovu kampanju, a rektor Megatrend Univerziteta Mića Jovanović danas za MONDO kaže da ne žali zbog kampanje o kojoj su se oglasili ministri, pedagozi, profesori…

Jovanović kaže da je želeo provokativnu poruku, koja će privući, ali koja će sadržati i dubinu.

"Krajnji cilj te propagandene poruke je da se malo uzburka javnost i podstakne državni vrh i nadležne institucije…Stalno se priča o odlivu mozgova, a ništa se ne preduzima", izjavio je Jovanović i dodao da je u svom timu bio usamljen kada je izložio ovu ideju:

"Svi iz moje marketinške službe bili su protiv, ali danas priznaju da je, i pored negativnih reakcija, kampanja bila dobra."



O tome govori, kako ističe, dokaz da su reklamom postignuti dugoročni efekti, da su bili vidni već dan nakon pojavljivanja bilborda, kada se 120 nesvršenih maturanata prijavilo studentskoj službi Megatrenda sa željom da se upišu baš na taj faklutet - da bi otišli iz Srbije ili znanje primenili u zemlji, to sa danas još ne zna.

Da gerila reklama ne mora uvek da šokira, ali da ipak igra na kartu iznenađenja dokaz je simpatična reklama mts: u kojoj Novak Đoković šeta ulicama Beograda, odlazi na pijacu, fotografiše se sa sad već čuvenim dekom prodavcem na Zelenom vencu, posećuje Srednju tehničku školu "Nikola Tesla", igra fudbal sa momcima kod Brankovog mosta…Fotografije sa snimanja reklame pogledajte OVDE.


Vladimir Ćosić, kreativni direktor u agenciji McCann Erickson, koja je radila i ovu reklamu, objasnio je za MONDO da se sve dešavalo sponatano što je odlika gerila reklama, s tom razlikom što je u pitanju bila poznata ličnost, pa je obezbeđenje bilo neoohodno, a i budžet za reklamu je bio znatno viši nego kad se rade klasične gerila reklame.


A upravo je "jeftinoća" ono što odlikuje gerila reklamu, prvobitno zamišljenu kao dobar način promocije nekog brenda sa mizernim budžetom. Međutim, kako se u praksi pokazao kao vrlo efektan, ovom vidu reklamiranja okrenule su se mnoge velike kompanije.

Koka-Kola, Volksvagen, McDonalds…, uvideli su da na jedinstven, inovativan, kreativan, zabavan i poučan način gerila reklama predstavlja proizvod ili uslugu tačno određenim ciljnim grupama.

Marketinški stručnjak i "idea maker" u kompaniji "New moment" Slaviša Savić smatra da gerila marketing ne tipuje toliko na masovnost koliko na promociju na društvenim mrežama i prepričavanje "od uha do uha".

"Svedoci smo zamiranja tradicionalnog načina oglašavanja. Samo u zadnjih nekoliko dana primetio san razmontiravanja nekoliko bilborda u Beogradu. Novi mediji, kako ih drugačije zoveno, nametnuli su se kao jedino novo rešenje. Neke ideje su otišle taoliko daleko da se mogu čitati i kao imetnička dela", objasnio je Savić za MONDO.

Savić gerila reklame poredi sa dokumentarnim filmovima i veruje da nikada ne mogu da dosade i izližu se. Kao njihovu specifičnost ističe originalnosti ideje i način na koji je ta ideja realizovana.

Po njegovom mišljenju ovaj vid reklamiranja ne mora obavezno da šokira, jer sve zavisi od klijenta.

"Kao i kod svih ostalih kategorija oglašavanja, postoje poruke koje su nežne i one koje vas pljusnu u lice. Dejstvo je pojačano samim tim sto se nalazite u neposrednoj blizini instalacije, kao u muzeju. Proći pored smrskanog automobila koji ukazuje na problem alkoholizma u saobraćaju, nije isti kao kada to isto vidite na fotografiji u štampanom obliku", objasnio je Savić.

On veruje da Gerila reklame imaju dugoročan efekat i da ako su ljudi fascinirani, oni će je i zapamtiti, mada, kako kaže, dešava se i da dobra poruka zaseni sam brend, što je slučaj i sa drugim vrstama reklama.

Savić naglašava da je veliki benfit ovakvog vida oglašavanja mali budžet, a maksimalan efekat, i da ga je moguće primeniti na bilo koji brend.

On smatra da je čak i u politici izvodljiva promo gerila, ali da se u našoj zemlji još uvek ne razmišlja na taj način kada se rade političke kampanje, već se partije vezuju za tradicionalne načine prvilačenja birača-

Savić zaključuje da Srbija ne može još uvek da parira svetskim gerila reklamama, ali da je pomak ipak napravljen.

A u svetu…

Ove reklame u svetu postoje odavno i rađene su za najrazličitije brendove.

Počećemo od dobro nam poznate "Koka-kole". Iako imaju fantastične reklame na TV-u kojima promovišu dobro poznato piće, menadžeri ove kompanije odlučili su da pokrenu gerila kampanju fokusiranu na studente.



"Mekdonalds" je svojevremeno imao vrlo originalnu reklamnu kampanju za kafu. Na reklamnim panoima na autobuskim stanicama postavljene su fotografije na kojima je čaša kafe iz Mekdonaldsa. A onda, kafa počinje da se puši…

Iz Li Kupera su se sjajno dosetili kako da niko u Parizu ne promaši otvaranje nove radnje. Kako? U toku noći presvukli su u teksas sve šahtove, stubiće na trotoarima, okačili su farmerke na uzice prikačene za bandere.

Nije baš najasnije kako niko nije odneo te farmerke, ali je jedno sigurno – niko nije promašio radnju.

Efektnost i jačinu gerila reklama potvrđuje i trupa pod nazivom "Improv everywhere" koja je najpoznatija po svom performansu na glavnoj železničkoj stanici u Njujorku, kada je desetine članova ove grupe ostalo nepomično u različitim položajima- neko je zastao dok je pio vodu, drugi dok je vezivao pertlu, neki u hodu.

Oni nisu reklamirali nijedan brend, ali su zato ovakvim performansima postali sami brend.

(Tekst: Jelena Stokić, Video: Aleksandra Petrovski - MONDO)