Slušaj vest

Mileva Marić, rođena u Titelu i školovana delom i u Novom Sadu, zauzima važno mesto u naučnoj i kulturnoj istoriji ovog grada. Iako je najveći deo njenog profesionalnog i privatnog života vezan za Alberta Ajnštajna i rad u inostranstvu, Novi Sad je ostao jedan od ključnih lokaliteta njenog porodičnog porekla, obrazovanja i povremenog boravka.

Veza Mileve Marić sa Novim Sadom danas se ogleda i kroz očuvana mesta, kulturno nasleđe i brojne inicijative kojima se čuva uspomena na njenu ličnost. Od porodične kuće u Kisačkoj ulici do savremenih kulturnih i edukativnih projekata, Novi Sad je grad koji je u velikoj meri sačuvao sećanje na jednu od najznačajnijih žena iz svoje istorije.

Porodična kuća Marića u Kisačkoj ulici u Novom Sadu Foto: MONDO/Stefan Stojanović

Njena povezanost sa Novim Sadom dodatno je ojačana kroz porodične događaje, lokalne priče i tradiciju koja se prenosi generacijama, ali i kroz savremene inicijative poput tematskih tura i izložbi koje je predstavljaju kao simbol obrazovanja i istrajnosti žena u nauci.

Na taj način, Mileva Marić nije samo istorijska ličnost vezana za ovaj grad, već i trajni deo njegovog identiteta i kulturnog pamćenja.

Povodom njenog značaja za grad, oglasila se i Turistička organizacija Grada Novog Sada, ističući da su svi navedeni sadržaji i inicijative njihov odgovor na očuvanje uspomene na Milevu Marić. Kako navode, kroz kulturne ture, edukativne programe i muzejske postavke, cilj je da se njena priča približi i domaćim i stranim posetiocima, uz naglasak na njen doprinos nauci i mestu koje Novi Sad ima u njenoj biografiji.

"Mileva Marić Ajnštajn (1875–1948) ostala je upamćena kao matematičarka izuzetnog intelekta i potresne životne priče, žena koja je jedno vreme bila neraskidivo vezana za Alberta Ajnštajna - kako u privatnom životu, tako i u naučnom radu. Rođena je u Titelu, u kući dede Atanasija Ružića, a školovala se u Rumi, Sremskoj Mitrovici, Novom Sadu, Šapcu i Zagrebu. Godine 1896. u Cirihu upisuje medicinu, ali ubrzo prelazi na Državnu politehničku školu kao peta žena na studijama matematike i fizike. Iako su prve dve godine bile uspešne, studije nije završila", istakli su iz Turističke organizacije Grada Novog Sada za MONDO:

"Udala se za Ajnštajna 1903. i rodila troje dece. Sudbina vanbračne kćerke Lizerl je nepoznata, dok su sinovi Hans Albert i Eduard kršteni 1913. u novosadskoj Nikolajevskoj crkvi. Njihov komplikovan brak okončan je razvodom 1919. godine. Zbog njene darovitosti i Ajnštajnovih zapisa o tome koliko mu je pomagala, i danas traju debate o njenom naučnom doprinosu. Celokupan iznos Nobelove nagrade iz 1921. Albert je dao Milevi, koja je većinu novca utrošila na negu obolelog Eduarda, živeći u usamljenosti i materijalnoj nesigurnosti", dodali su za naš portal.

Mileva Marić je umrla i sahranjena u Cirihu 1948. godine. Njeno ime nose jedna ulica u Novom Sadu i jedna u Kaću, novosadska Srednja tehnička škola, kao i nagrada za najbolje studente, magistrande i doktorande matematike, koju je Univerzitet u Novom Sadu ustanovio 1994. godine.

Tehnička škola u Novom Sadu nosi naziv po Milevi Marić Foto: MONDO/Stefan Stojanović

Mileva je za Novi Sad vezana kroz porodičnu kuću, gde je boravila sa porodicom i koja se danas smatra važnim kulturnim dobrom.

"Mileva Marić Ajnštajn stanovala je u Kisačkoj 20, u kući koju je 1907. podigao njen otac Miloš Marić. Ovo zaštićeno kulturno dobro karakteristično je po kolskoj kapiji koja deli zdanje na dva dela. Kuća je 2019. kompletno obnovljena. Tom prilikom postavljena je nova infotabla koja potvrđuje da je dom sagradio Miloš Marić i da su u njemu boravili Mileva i njen brat, naučnik Miloš Marić Mlađi", istakli su iz ove organizacije za MONDO i dodali:

"Mileva Marić Ajnštajn zauzima posebno mesto u istoriji Novog Sada, ne samo kao supruga slavnog naučnika, već kao simbol intelektualne snage i ženskog obrazovanja u vremenu kada su vrata nauke za žene bila gotovo zatvorena", naglasili su.

U vezi sa boravkom Mileva Marić u Novom Sadu i njenim porodičnim vezama, pominju se pojedine anegdote i događaji iz tog perioda, a šosebno se izdvajaju zapisi o boravku sa Albertom Ajnštajnom Einstein.

"U septembru 1913. Mileva Marić Ajnštajn je sa decom Hansom Albertom i Eduardom boravila u roditeljskoj kući i Novom Sada kada je, kako pišu novosadski hroničari, na nagovor oca i brata, krstila decu po pravoslavnom obredu. Obred je obavio sveštenik Teodor Milić, a kumovao je dr Lazar Marković. Albert Ajnštajn je, tokom poseta Novom Sadu sa suprugom Milevom Marić, u lokalnoj sredini bio poznat pod nadimkom 'ludi Marićev zet'. Ovaj naziv je reflektovao neobičnost njegovog genija i ponašanja za to vreme", istakli su iz Turističke organizacije Grada Novog Sada za MONDO.

Sinovi Alberta Ajnštajna i Mileve Marić kršteni u Nikolajevskoj crkvi u Novom Sadu Foto: MONDO/Stefan Stojanović

Novi Sad danas čuva uspomenu na Mileva Marić kroz kulturne i turističke programe koji je predstavljaju kao jednu od najznačajnijih žena u istoriji grada. Poseban fokus stavlja se na tematske ture i javne sadržaje koji oživljavaju priče o njenom životu i doprinosu.

"Turistička organizacija Grada Novog Sada kroz jednistvenu tematsku turu 'Novi Sad iz ženskog ugla - priča o znamenitim Novosađankama' čuva uspomenu na dvanaest žena koje su svojim radom, obrazovanjem i hrabrošću menjale društvene okvire. Ova šetnja starim gradskim jezgrom otkriva manje poznate priče o heroinama koje su, uprkos patrijarhalnim okvirima, ostavile neizbrisiv trag u srpskoj nauci, kulturi i humanitarnom radu. Pored Mileve Marić Ajnštajn na turi se mogu čuti životne priče Judite Horovic, Eržebet Berček, Judite Šalgo, Savke Subotić, Marije Trandafil, Anice Savić Rebac, Milice Tomić, Jelene Kon i drugih znamenitih žena istorije Novog Sada", navode iz organizacije i dodaju:

"Takođe u odeljku na sajtu Ženska imena Novog Sada se nalazi više detalja https://novisad.travel/zenska-imena-novog-sada/. Izložba 'Mileva: Mi smo stena', autora Dušana Jovovića, predstavlja jedno od najznačajnijih vizuelnih i umetničkih odavanja počasti Milevi Marić Ajnštajn. Otvorena je u okviru projekta 'Novi Sad - Evropska prestonica kulture' u prostoru Muzeja grada Novog Sada na Petrovaradinskoj tvrđavi. Izložba je postala stalni deo kulturne ponude Novog Sada i smatra se jednim od najmodernijih umetničkih poduhvata u regionu koji spaja istoriju, nauku i savremenu digitalnu umetnost", naglasili su za naš portal.

Tekst je objavljen u sklopu projekta "Mileva i Novi Sad: 150 godina od rođenja naučnice koja nas inspiriše", koji je sufinansiran od strane Grada Novog Sada - Gradske uprave za kulturu. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

BONUS VIDEO:

00:22
Novi Sad Liman zastava Srbije Izvor: Kurir