- IKEA u najvećoj fabrici u Poljskoj oslanja se na sledljivost i transparentnost u lancu nabavke drveta, uz obavezne interne i eksterne revizije dobavljača.
- Kompanija koristi isključivo FSC sertifikovano drvo i dodatne provere, a nove tehnologije poput izotopske i DNK analize pomažu da se utvrdi poreklo sirovina.
- Cilj je veći udeo recikliranog drveta i manje otpada kada bi se šume očuvale za buduće generacije.
Kada sa lica mesta, iz jedne od najvećih fabrika nameštaja na svetu, posmatrate stotine kubnih metara drvne građe kako ulaze u proizvodne pogone, počinjete da uviđate pravi značaj održivosti u modernoj industriji.
U najvećem proizvodnom pogonu kompanije IKEA, koji se nalazi u Zbonšineku u Poljskoj, shvatite zašto se granica između praznih obećanja i stvarne odgovornosti meri isključivo sledljivošću i transparentnošću u lancu nabavke.
Sledljivost je mogućnost da se u svakom trenutku isprati put neke sirovine, proizvoda ili usluge - od porekla i izvora, kroz sve faze prerade, transporta i prodaje, do krajnjeg kupca.
Transparentnost je spremnost i odluka kompanije da prikupljene podatke otvoreno podeli sa javnošću, kupcima i kontrolnim organima.
Ulf Johanson, menadžer za šumarstvo i drvne resurse u IKEA Global, ističe da su upravo sledljivost i transparentnost dve neodvojive karike u lancu nabavke sirovina i da bez stalnog protoka pouzdanih informacija, sam sistem ostavlja prostor za potencijalne zloupotrebe i neetičku praksu na terenu.
Zbog toga je ovaj koncept jedan od važnih temelja na kojima stoji IKEA filozofija poslovanja.
Ulf je za MONDO otkrio na koji način IKEA usmerava poslovne prioritete za odgovorno i strateško nabavljanje materijala koji se koristi u proizvodnji.
"Sledljivost nam je potrebna kako bismo potvrdili usklađenost sa zakonodavstvom, posebno u Evropi. Potrebna nam je radi smanjenja troškova i analize izgleda lanca snabdevanja. Možemo li da objedinimo količine? Možemo li da eliminišemo posrednike u trgovačkom lancu i skratimo lance snabdevanja?
Takođe nam je potrebna za procenu rizika. Postoje li rizici u našem lancu snabdevanja? To može biti bilo šta - od radnih uslova do neodgovornog upravljanja šumama ili nečeg drugog. Zato je sistem sledljivosti za nas zaista od presudne važnosti. U okviru našeg tima postoji pozicija lidera za sledljivost koji upravlja ovim procesima. Kada je reč o drvetu, njegovu putanju pratimo već dve decenije. Zapravo, praćenje porekla sirovina bilo je jedno od polja sa kojima sam i započeo svoju karijeru pre dvadeset godina.
Pored toga, naš sistem od dobavljača zahteva visok nivo šumarske stručnosti unutar njihovih sopstvenih kompanija. To znači da naše zahteve ne potpisuju formalno i bez razumevanja, već moraju u potpunosti da shvate šta oni u praksi podrazumevaju. Pored toga što mogu sami da angažuju nezavisne revizore radi interne kontrole, naši dobavljači su u obavezi da prihvate i eksterne revizije koje mogu biti najavljene ili nenajavljene", rekao nam je menadžer za šumarstvo i drvne resurse u IKEA Global.
FSC sertifikat kao garancija
Dodatnu sigurnost pruža FSC sertifikat (Savet za upravljanje šumama) koji predstavlja globalni standard koji garantuje da drvo korišćeno u proizvodnji potiče iz šuma kojima se upravlja na odgovoran, održiv i ekološki prihvatljiv način.
Takođe, FSC sertifikat nalaže da se svaka šuma u kojoj se vrši seča mora obavezno obnoviti.
"Zahtevamo isključivo drvo sa FSC sertifikatom, što je dodatni nivo zaštite. Ova organizacija sprovodi sopstvene provere i primenjuje strogi sistem analize. To je praksa kojom se rukovodimo već godinama. FSC se oslanja na skup globalnih principa i kriterijuma koje svaka zemlja preuzima i prilagođava kroz svoj nacionalni standard. Tako se standardi razlikuju od države do države, jer su i sami uslovi, izgled šuma i izazovi na terenu specifični. Ti nacionalni standardi se po pravilu ažuriraju na svakih pet godina kako bi se uskladili sa najnovijim naučnim saznanjima i savremenim izazovima, čime se obezbeđuje da standard uvek ostane aktuelan.
Sami standardi kreiraju se uz učešće različitih zainteresovanih strana. FSC okuplja predstavnike industrije, sindikate radnika, lokalne zajednice i ekološke nevladine organizacije. Suština je u postizanju ravnoteže. Kvalitet samog standarda zavisi od toga koliko se aktera uključi u taj proces. Zato uvek podstičemo sve organizacije da postanu deo FSC-a i daju svoj doprinos, jer što je širi krug učesnika, to je i sam standard kvalitetniji", ističe Ulf za MONDO.
Ulf podseća da kada je reč o zaštiti prirode, svaka država ima zakonski zaštićene oblasti poput nacionalnih parkova i rezervata, u kojima je seča zabranjena. Međutim, FSC sertifikat se primenjuje na ekonomske, proizvodne šume.
"FSC propisuje da se deo tih površina mora izdvojiti i sačuvati - na primer, u Švedskoj se 5% šume izdvaja radi očuvanja biodiverziteta, a dodatnih 5% za inovativne metode gazdovanja koje oponašaju prirodne procese. U nekim drugim zemljama ti procenti mogu biti i veći, na primer 10%.
Ceo proces se zasniva na preciznom utvrđivanju najvrednijih delova šuma kojima je potrebna zaštita. Upravo po tome FSC ide korak dalje od državnih propisa: vlade štite određene oblasti, ali FSC obezbeđuje dodatni nivo zaštite i za onaj preostali deo šuma u kojima se privređuje", ističe Ulf Johanson.
Napominje i da se postavlja pitanje da li je taj procenat dovoljan. Zbog toga se, kako ističe, zalaže za zajednički rad sa akademskom zajednicom i drugim bitnim akterima u pronalaženju standardizovanih načina za prepoznavanje i verifikaciju biodiverziteta.
Nove tehnologije donose nova rešenja
Savremena tehnologija donosi nova i preciznija rešenja, a jedno od njih je izotopska analiza.
"To je postupak koji omogućava da uzmemo mali uzorak drveta iz gotovog proizvoda, pošaljemo ga u laboratoriju i tačno utvrdimo geografsko poreklo stabla. Da bi analiza bila uspešna, neophodna je baza podataka sa kojom se uzorak poredi, a te referentne biblioteke se trenutno aktivno formiraju. Verujem da su upravo ovakva tehnološka rešenja ključna za naš budući rad", ističe Ulf.
On dodaje da sličan princip IKEA već primenjuje na ratanu gde koriste DNK analizu.
"Na primer, jednostavnim DNK testom na ratanu možemo precizno utvrditi o kojoj je tačno vrsti reč. To je izuzetno važno jer su neke vrste ratana dozvoljene za upotrebu, dok se druge nalaze na crvenoj listi ugroženih vrsta. Zato lično verujem u nova, digitalna rešenja, ali osnov svega ostaje isti - sledljivost koja je apsolutno ključna", navodi naš sagovornik.
Kako sačuvati šume, a obezbediti dovoljno drveta za nameštaj?
Johanson ističe da industrija nameštaja može obezbediti dovoljne količine drveta bez ugrožavanja šuma za buduće generacije korišćenjem više recikliranog drveta.
IKEA se fokusira na odgovornu nabavku i efikasnu upotrebu materijala, što uključuje povećanje udela recikliranih sirovina i smanjenje otpada. Cilj je da se postojeći resursi iskoriste na pametniji način, uz kontinuirano unapređenje proizvoda.
"U svetskim šumama jednostavno nema dovoljno drveta i moramo biti potpuno iskreni u vezi sa tim. Zato moramo da napustimo stari, linearni model i pređemo na cirkularnu ekonomiju, u kojoj se reciklirani materijali mogu iznova prerađivati i zadržati u upotrebi decenijama. To direktno smanjuje pritisak na šume, ali ima i ogroman značaj za klimu, jer se na ovaj način ugljenik trajno skladišti u proizvodima, dok nove generacije šuma rastu i apsorbuju dodatne količine ugljen-dioksida iz atmosfere.
Klimatski aspekt postao je ključan u poslednjoj deceniji, zbog čega se intenzivno okrećemo recikliranom drvetu. U kompaniji IKEA imamo ambiciozne ciljeve: prošle godine 19% ukupno iskorišćenog drveta činile su reciklirane sirovine, dok je godinu dana ranije taj udeo iznosio 16%. Taj procenat će u budućnosti rasti, jer je ovo pitanje od presudnog značaja", ističe Ulf.
Osnovni princip odgovornog upravljanja jeste da se drvna masa u šumi mora održavati na istom nivou ili čak uvećavati.
Ipak, reciklaža je samo prvi korak.
"Podjednako je važno da budemo efikasniji u iskorišćavanju sirovina. Kroz koncept koji nazivamo “više sa manje” nastojimo da iz svakog kubnog metra drveta izvučemo maksimum pametnim dizajnom i inženjerskim rešenjima, uz potpuno eliminisanje otpada. Naš stav je jasan: otpad ne sme da postoji, a svi sporedni proizvodi moraju biti pretvoreni u nove, korisne sirovine", navodi sagovornik.
Johanson kaže da je upotreba recikliranog drveta jeftinija. Međutim, kada je sam proizvod veoma jeftin, troškovi transporta igraju veliku ulogu.
"Tu se javlja logistički izazov: ukoliko se fabrika nalazi na jednoj lokaciji, a reciklirano drvo mora da se doprema sa velikih udaljenosti, troškovi prevoza mogu poništiti finansijsku uštedu. Ipak, u načelu, reciklirano drvo je povoljnije od sirovog, tek posečenog drveta.
Zbog toga je neophodna tesna saradnja između država i kompanija. Vlade nam mogu pomoći razvojem infrastrukture koja olakšava proces reciklaže, što se ne odnosi samo na drvo, već i na tekstil i plastiku. Pojedine naše fabrike širom sveta već u potpunosti rade sa 100% recikliranim drvetom. Tehnologija već postoji, ali u nekim regionima i dalje imamo problem sa pristupom ovim sirovinama. Evropa je po tom pitanju apsolutni lider u svetu, dok Severna Amerika i Azija imaju još dosta prostora za napredak. Ipak, promene su u toku, a prelazak na reciklažu je za sve nas apsolutni imperativ", navodi naš sagovornik.
Odakle IKEA nabavlja reciklirano drvo?
Johanson ističe da IKEA reciklirano drvo nabavlja iz mnogih zemalja, a kao dobar primer je naveo Italiju.
"Vrlo često se dešava da države koje nemaju mnogo sopstvenih šuma najbrže razviju ove sisteme jer su bile primorane na to, pa je Italija danas verovatno zemlja sa najvećim udelom recikliranog drveta u našoj proizvodnji. Nemačka je takođe pri vrhu, dok u Švedskoj taj udeo značajno raste.
Glavni izazov u Švedskoj, odnosno Skandinaviji, jeste velika konkurencija sa sektorom biomase, s obzirom na to da je razvijena infrastruktura za korišćenje drveta u proizvodnji energije. Ipak, ako pogledamo celokupnu evropsku industriju drvnih ploča, oko 50% sirovina danas čini reciklirano drvo, što pokazuje da je Evropa već stigla daleko na tom putu", zaključuje Johanson.
BONUS VIDEO:
(MONDO)


