Ustavni sud je u postupku odlučivanja o njihovim žalbama utvrdio da nije oborena pretpostavka da ispunjavaju uslove za izbor na javnotužilačku funkciju, kao i o njihovoj stručnosti, osposobljenosti i nedostojnosti.

Reč je o tužiocima koji nisu izabrani ni u u postupku preispitivanja odluka prvog sastava Državnog veća tužilaca (DVT).

Udruženje tužilaca Srbije smatra da odluka Ustavnog suda Srbije predstavlja doprinos primeni međunarodnih standarda i otvara pitanje statusa pojedinih članova DVT.

"Imajući u vidu ovakvo stanje smatramo da se otvara pitanje statusa pojedinih članova tog tela koji su svojim odlučivanjem i odbijanjem prigovora neizabranih javnih tužilaca i zamenika ugrozili poverenje građana u javno tužilaštvo i doveli u pitanje ugled Javnog tužilaštva u domaćoj i međunarodnoj javnosti", dodaje se u saopštenju.

Podseća se da je Udruženje tužilaca od samog početka postupka reizbora, kako se navodi, iznosilo dokaze da su postupak reizbora i kao i postupak revizije reizbora javnih tužilaca i zamenika javnih tužilaca pratili ozbiljni nedostaci, navodi se u saopštenju Udruženja.

Zbog toga, dodaje Udruženje, odluku Ustavnog suda shvatamo kao doprinos primeni međunarodnih standarda u postupku izbora javnih tužilaca i zamenika i kao dopinos uspostavljanju načela vladavine prava, navodi se u saopštenju.

Na žalost, dosadašnja reforma pravosuđa je izazvala negativne posledice po funkcionisanje pravosuđa, počev od nedozvoljenog pritiska izvršne vlasti, smanjenog broja zamenika javnih tužilaca, nejednakog i otežanog pristupa građana pravdi usled neodgovarajuće mreže sudova i javnih tužilaštava, kao enormno povećanje troškova koje je usledilo nakon uspostavljanja ovakve mreže sudova i javnh tužilaštava.

Pre ove, Ustavni sud je 11. jula doneo i prvu odluku kojom je usvojio žalbe 126 neizabranih sudija i poništio odluke koje je stalni saziv VSS doneo u postupku revizije.

Sud je utvrdio da je u postupku odlučivanja o njihovim prigovorima povređen principa o nepristrasnosti suda i pravu na pravično suđenje.

Ustavni sud je stoga zaključio da se ne može smatrati da je VSS, na pravno valjan način, utvrdio da bilo ko od neizabranih sudija ne ispunjava zakonske uslove za izbor na stalnu sudijsku funkciju i naložio da sudije, čije su žalbe usvojene, uz određene uslove, budu vraćene na posao u roku od 60 dana.

Posle opštih izbora održanih decembra 2009. godine, Ustavnom sudu je žalbe najpre podnelo 837 neizabranih sudija i 162 tužioca, ali su one izmenama zakona pretvorene u predstavke o kojima je u postupku revizije odlučivao stalni sastav tih tela.

Postupak revizije po prigovorima na odluke DVT okončan je prošle godine i tada je novi saziv tog tela usvojio 33, a odbio 129 prigovora, dok je novi saziv VSS postupak revizije završio krajem maja i od ukupno 752 prigovora neizabranih sudija usvojio 98, a odbio 630.

U Ustavnom sudu je do 6. jula formirano ukupno 487 predmeta, od toga 363 po žalbama sudija, a 124 po žalbama javnih tužilaca i zamenika javnih tužilaca.

Odluka Ustavnog suda Srbije da se svi tužioci vrate na posao je sasvim logična i očekivana, ocenila je danas predsednica Društva sudija Srbije Dragana Boljević.

Ona je u izjavi Tanjugu istakla da je postupak revizije odluka o reizboru tužilaca imao iste nedostatke kao i reizbor sudija i da u celini nije bio u skladu s evropskim standardima.

Boljević je dodala da je, pored toga, "u postupku revizije tužiocima bilo uvedeno i merilo ažurnosti koje nikada nije postojalo, odnosno koje je ukinuto pre 20 godina".

Ona smatra da, prema odredbama Zakona o Ustavnom sudu, po žalbama sudija i tužilaca, nije ni mogla biti doneta drugačija odluka.

Ustavni sud je konstatovao da nije bila oborena pretpostavka da neizabrane sudije, odnosno tužioci ispunjavaju uslove za izbor, što znači, kako je kazala, da su onda povređena i njihova druga prava, uključujući pravo na pravično suđenje.

Zato je sud morao da naloži VSS i DVT da preduzmu jedinu moguću meru, a to je da sudije, odnosno tužioce rasporedi na odgovarajuća radna mesta, objasnila je Boljević.

To znači da, u skladu s Pravilima koja su doneli, VSS i DVT treba da rasporede sudije i tužioce imajući u vidu sud u kome su radili pre 2009. godine, vrstu nadležnosti koju su obavljali, kao i na koje su mesto konkurisali.

Na tvrdnje da će se na taj način na pravosudne funkcije vratiti i oni koji to ne zaslužuju, Boljević je ukazala da oni koji su osumnjičeni za krivična dela treba da budu krivično gonjeni, a disciplinski oni koji su se ogrešili o pravila profesije.

Što se tiče stručnosti, ona treba da se utvrđuje u postupku redovnog vrednovanja rada sudija i tužilaca, koji mora da bude pokrenut, navela je Boljević.

Ona je podsetila da je VSS imao obavezu da do maja 2009. godine "donese podzakonska akta kojima se utvrđuju kriterijumi i merila vrednovanja rada sudija, ali na žalost, on to nije učinio, pošto je pao na prvom zadatku, reizboru sudija".

"Mi smatramo da sadašnji VSS nema više nikakav kredibilitet i da novi Savet treba da utvrdi kriterijume i merila o vrednovanju rada sudija i podzakonski akt o postupku vrednovanja, te da izabere organe koji će to da rade, jer to inače ne radi VSS, i da se onda vrši redovno vrednovanje rada sudija kako je i propisano na svake tri godine", zaključila je predsednica Društva sudija Srbije.

(Tanjug)