Njihov problem čini većim činjenica da je Đavahira u petom mesecu trudnuće, a suprug ne može da je ostavlja samu sa detetom jer je imala operaciju glave i povremeno ima epileptične napade.

Zbog proceduralne greške pri upisu jedinstvenog matičnog broja Afrim ne može da produži lična dokumenta, dok je Đavahira, inače državljanka Bosne i Hercegovine, nedavno izgubila ličnu kartu i sada je praktično bez dokumenata.

Oni su se zbog tog problema nedavno obratili Novosadskom humanitarnom centru (NSHC), kako bi im pomogli da dobiju dokumenta i time steknu pravo da zatraže socijalnu pomoć od Centra za socijalni rad.

Afrim Tetova došao je u Novi Sad 2003. godina sa Kosova, a njegova supruga Đevahira doselila se pre nekoliko godina iz Sarajeva. Kaže da je život jako težak jer posla nema, a ne može ni da se prijavi na biro jer ne poseduje važeća dokumenta.

Svakodnevno obilaze kontejnere kako bi našli hranu. Afrim navodi da dvogodišnjoj kćerki Arneli, pored adekvatne ishrane, ne mogu da obezbede ni pelene, pa su prinuđeni da je prepovijaju iznošenom odećom.



Nedovršenu kuću u kojoj žive dobili su na korišćenje od jedne porodice koja živi u inostranstvu. Osim zidova, stolarije u prizemlju i donekle sređene unutrašnjosti, u kući nema struje, adekvatnog nameštaja i izolacije, tako da zimi porodica otežano boravi u njoj.

Afrim kaže da mu supruga još nije išla kod lekara jer nema zdravstvenu knjižicu Srbije. Zbog činjenice da je strana državljanka Đevahira se pribojava kako će izdržati do kraja trudnoće i da li će porođaj proći dobro, jer ima bolove u leđima.

Pored Novosadske humanitarne organizacije Afrim se obraćao i Centru za socijalni rad u Novom Sadu, ali kako kaže, još nisu rešili njegov zahtev za socijalnu pomoć, zbog problema sa dokumentima.

Koordinatorka pravnog tima NSHC Dijana Malbaša navodi da je problem ovog bračnog para specifican u odnosu na druge osobe koje im se javljaju jer imaju mesto prebivališta.

"Rešavanje Afrimovog matičnog broja je u proceduri, podneli smo mzahtev da nam se prosledi to rešenje i to je prvi korak da dobije izvod iz matične knjige rođenih i državljanstvo, kako bi sredio svoje prebivalište", navodi Malbaša.

Prema njenim rečim, Afrim nema status interno raseljene osobe, što donekle otežava posao oko dobijanja prebivališta u Srbiji jer je još prijavljen na staroj adresi, dok Đevahira ne može da prijavi prebivalište kao stranac jer nema nijedan dokument i morala bi da pribavi novi lični dokument u BiH.

"Osnovni problem za lica romske nacionalnosti su lični dokumenti,posebno za one koji su došli sa Kosova, pre svega jer ne mogu da prijave prebivalište u kućama koje su nelegalne, jer ih Policijska uprava odbija", rekla je Malbaša.

Procena je da samo u Velikom ritu, najvećem od četiri romska naselja u Novom Sadu u kom žive interno raseljena lica, trenutno ima oko 3.000 ljudi.

"Kada takvi ljudi reše svoju dokumentaciju oni onda mogu da podnesu zahtev u Centru za socijalni rad za materijalnu pomoć, kao osnovnu vrstu pomoći koju mogu da očekuju", navodi Malbaša i ističe da je jedan od problema i što nije počela primena novog Zakona o prebivalištu i boravištu.

Zakon je stupio na snagu početkom godine i predviđa da svi koji nemaju uslov da prijave prebivalište mogu da se prijave na adresu Centra za socijalni radi što je, prema oceni Malbaše, osnovni problem zakona.

(Beta/Foto: Guliver/Getty Images)