Stanovanje u pojedinim prestoničkim hotelima jeftinije nego u iznajmljenom stanu na periferiji. U "kiriju" uračunati - troškovi za struju, vodu, grejanje, zamenu posteljine, kablovsku...
U hotelu "Slavija" već nekoliko godina gostima nude mogućnost da po povoljnijim cenama sobe plaćaju na mesečnom nivou, pišu "Novosti". Troškovi su još i manji ako se iznajmi dvokrevetna soba, koja košta 210 evra. Decenijama zapuštene sobe u ovom hotelu ponovo su oživele kada su se studenti i radnici preračunali i zaključili da im je jeftinije da iznajme sobu u hotelu u centru grada nego sobičak u privatnom stanu na periferiji.
I za upravu hotela računica je jednostavna. Troškovi održavanja hotela, koji je još u državnom vlasništvu, ogromni su bez obzira na to da li su sobe popunjene ili prazne. A ako se sobe izdaju po minimalnim cenama, to je dovoljno da se pokriju bar osnovni troškovi.
"Naš hotel je najveći u Srbiji, u obe kule ima 600 soba. Teško je to popuniti, posebno zimi, a troškovi su ogromni, bilo gostiju ili ne. U "Slaviju luks" dolaze poslovni ljudi i turisti, ali kula B je imala goste samo kada dođu ekskurzije. Pa zašto onda ne bismo izdavali sobe po ceni koja bar pokriva osnovne troškove. Zato smo odvojili šest spratova u kuli B koje izdajemo stanarima na mesec dana. Razmišljamo i da proširimo ponudu pošto je ekskurzija za koje čuvamo drugi deo kule - sve manje", objašnjava direktor hotla Veselin Jovićević
Interesovanje za mesečni najam soba u "Slaviji" je veliko, a u svakom trenutku je popunjeno bar osamdeset odsto od ukupno 126 soba. Jovićević je uveren da bi gostiju bilo da popune i duplo više soba i da bi, kada bi se ova ponuda proširila, hotel mogao na tome i da zaradi.
A stanara ima raznih. Od onih koje je posao doveo u prestonicu, preko narodnih poslanika i studenata do muževa na privremenom (i prinudnom) boravku van kuće.
Jedan od njih je i Grom, stari znalac portira i hotelskih recepcionara. Više od decenije ima otkako je raskrstio sa džangrizavim gazdama, računima za komunalije i kirijama koje rastu geometrijskom progresijom. Njegov dom od tada su - hotelske sobe.
Teško je naći hotel u kojem se nije čekirao. Od "Jugoslavije" pa nadalje, kako se koje konačište u državnom vlasništvu gasilo, tako se i Grom selio. Poslednjih sedam godina živi u jednokrevetnoj sobi u "Slaviji".
"Dosadilo mi je da se preganjam sa vlasnicima stanova, da se selim kad oni reše da mi daju otkaz, da se raspravljam oko kirije", priča Grom, ne želeći da otkrije ime koje je toliko puta upisao u knjigu gostiju. Za novine je, kaže, dobro i ovo koje razmenjuje sa portirima i sobaricama.
"Od tada živim u hotelima. Nije to neki život, ali se ne žalim", dodaje on.
Petar Marković i Jandrija Lošić postali su cimeri u "Slaviji" kada je "Elektrokosmet" potpisao ugovor sa EDB, a oni dobili posao u Beogradu.
"Poreklom sam iz Podujeva, a posle rata sam se odselio u Donji Stepoš kod Kruševca", priča Petar. "Ovde smo poslednja tri meseca, od ponedeljka do petka, a vikendom idemo kući. Firma nam plaća smeštaj i troškove puta. Ne moramo da se hranimo u hotelu, ali ni cene obroka ovde nisu prevelike. Nije loše ovako, ali nije baš ni kao da smo u "Hiltonu". Ali ja uvek kažem - kome se ne sviđa, može da ide", kaže on.
Da nije "Hilton", niko ne mora da kaže. Godine nemara ostavile su teške ožiljke na zidovima "Slavije". Duh samoupravljanja još luta ofucanim hodnicima. A ipak, sobe su čiste, a osoblje ljubazno. Većina stanara redovno plaća, a kad nekome zagusti, u hotelu znaju i da sačekaju na kiriju. Svesni su da među gostima nije malo onih koji u ovoj partiji života nisu izvukli najjače karte.
Sličnu ponudu imaju i u hotelu "Železničar". Mesečni najam sobe u ovom hotelu iznosi 35.000 dinara za jednokrevetnu, 50.000 za dvokrevetnu i 60.000 dinara za trokrevetnu sobu.
"To jeste mnogo manje nego da izdajemo sobe na dnevnom nivou, ali mnogo je bolje tako nego da je hotel prazan", kaže Vesna Simić iz hotela "Železničar".
"Klijenti su uglavnom preduzeća koja iznajmljuju smeštaj za svoje radnike, kao i radnici železnice za koje važe povlašćene cene. Neki od njih ovde žive godinama", objašnjava Simić za "Novosti".
(MONDO)