Poslanici opozicije u Skupštini Srbije kritikovali način na koji je iz procedure povučena Rezolucija o ljudskim pravima izbeglica iz bivših jugoslovenskih republika, ali i sam tekst koji, kako smatraju, ne donosi ništa novo.
Poslanik Demokratske stranke (DS) Janko Veselinović je podsetio da je Rezolucija iz procedure povučena tokom vikenda i da o njoj nije bilo konsultacija sa šefovima poslaničkih grupa, ali ni sa izbegličkim udruženjima.
"Povod za ovu Rezoluciju bile su presude hrvatskim generalim u Haškom sudu, ali u tom tekstu, koji više liči na politički pamflet, nema ni reči o tim presudama. Rezolucija je prazna, deklarativna i ne donosi ništa novo", rekao je Veselinović.
Sanda Rašković Ivić (DSS) je naglasila da joj je žao što se u Parlamentu danas neće razgovarati o izbeglicama, jer je to pitanje u poslednje vreme "gurnuto pod tepih".
"Istovremeno, predložena Rezolucija je okvirna i celo pitanje izbeglica vraća 20 godina unazad, iako se u međuvremeno mnogo toga promenilo", ocenila Je Ivić.
Prema njenim rečima, osnovna greška u Rezoluciji je u tome što se u istu ravan stavljaju izbeglice iz Slovenije, Hrvatske i BiH, iako je, kako je rekla, u Hrvatskoj bilo najvećih kršenja ljudskih prava.
Predsednik koalicije udruženja izbeglica i predlagač Rezolucije Miodrag Linta (SNS) objasnio je da je tekst povukao iz procedure radi dodatnih konsultacija.
"Nisu tačne kritike da je ova Rezolucija mrtvo slovo na papiru: sednica Skupštine posvećena izbeglicama je istorijski događaj jer bi se prvi put posle 22 godine u Parlamentu razgovaralo o našim pravima", istakao je Linta.
(Fonet Foto Fonet Božidar Petrović)
"Povod za ovu Rezoluciju bile su presude hrvatskim generalim u Haškom sudu, ali u tom tekstu, koji više liči na politički pamflet, nema ni reči o tim presudama. Rezolucija je prazna, deklarativna i ne donosi ništa novo", rekao je Veselinović.
Sanda Rašković Ivić (DSS) je naglasila da joj je žao što se u Parlamentu danas neće razgovarati o izbeglicama, jer je to pitanje u poslednje vreme "gurnuto pod tepih".
"Istovremeno, predložena Rezolucija je okvirna i celo pitanje izbeglica vraća 20 godina unazad, iako se u međuvremeno mnogo toga promenilo", ocenila Je Ivić.
Prema njenim rečima, osnovna greška u Rezoluciji je u tome što se u istu ravan stavljaju izbeglice iz Slovenije, Hrvatske i BiH, iako je, kako je rekla, u Hrvatskoj bilo najvećih kršenja ljudskih prava.
Predsednik koalicije udruženja izbeglica i predlagač Rezolucije Miodrag Linta (SNS) objasnio je da je tekst povukao iz procedure radi dodatnih konsultacija.
"Nisu tačne kritike da je ova Rezolucija mrtvo slovo na papiru: sednica Skupštine posvećena izbeglicama je istorijski događaj jer bi se prvi put posle 22 godine u Parlamentu razgovaralo o našim pravima", istakao je Linta.
(Fonet Foto Fonet Božidar Petrović)