Prodajom kompanije "Mobi 63", kojom je država inkasirala više od 1,1 milijarde evra, ostvaren je dosad najveći prihod od privatizacije jedne firme u Srbiji.

Prema preliminarnim podacima, država je od privatizacije, uključujući i prihode od prodaje "Mobi 63", dosad dobila oko tri milijarde evra, a privreda investicije koje premašuju 900 miliona evra.

Prve veće prodaje u srpskoj privredi dogodile su se posle 2001. godine, kada su prodata preduzeća iz duvanske, cementne i pivarske industrije.

Dosad najveća cena u privatizaciji ostvarena je prodajom kapitala Duvanske industrije Niš u septembru 2003. godine, kada je "Filip Moris" za većinski paket vlasništva dao 517 miliona evra.

Prema visini ostvarenih prihoda od privatizacije društvenih firmi, sledi "Beopetrol" sa ostvarenih 117 miliona evra, ne računajući investicioni i socijalni program, za koje je izdvojeno posebnih 93 miliona evra. Kupac "Beopetrola" je ruski "Lukoil".

Fabrika cementa Novi Popovac kod Paraćina prodata je švajcarskom "Holcimu" za 60,8 miliona evra, dok je za preostali deo obavezujućih ugovornih klauzula, koje se odnose na socijalni i investicioni program, "Holcim" bio obavezan da isplati 123 miliona evra.

Slede Fabrika cementa Beočin, Duvanska industrija Vranje, “Cementara Kosjerić" i Apatinska pivara koju je kupio "Interbru" za 18,5 miliona evra.
Kada je reč o stranom kapitalu, primat drže Amerikanci. Pored kompanije "Filip Moris", na srpsko tržište ušli su i "Koka Kola" kupovinom fabrike vode "Rosa" i gigant “Ju Es stil” koji je kupio smederevski Sartid.

Po visini uloženog kapitala slede Rusi, Slovenci, Austrijanci, Nemci, Belgijanci, Italijani, Švajcarci i Grci.

I hrvatski kapital je prisutan u mnogim našim firmama - u "Frikomu" iz Beograda, "Poletu" iz Novog Bečeja, "Tozi Markoviću" iz Kikinde.

(Tanjug)