Vrednost pojedinačne akcije Internet pretraživača "Gugla" (Google) premašila je prvi put granicu od 500 dolara, što je još jedna prekretnica u naglom usponu koji je kompaniju vinuo u svetsku "korporativnu elitu".

Nastavljajući nedavnu uzlaznu putanju zahvaljujući dobrim procenama analitičara, akcije "Gugla" su tokom današnjeg poslovanja skočile na berzi Nasdak za 9,67 dolara ili skoro dva odsto, na 504,72 dolara po akciji.

Po toj ceni akcije, vrednost kompanije, koju su pre samo osam godina u jednoj garaži u Silikonskoj dolini pokrenuli diplomci Stanford univerziteta Lari Pejdž i Sergej Brin, popela se na oko 154 milijarde dolara, preneo je AP.

Sada je ovo najvrednija kompanija u Silikonskoj dolini i pomračuje gigante poput "Intela", najvećeg svetskog proizvodjača kompjuterskih čipova, i "Hjulit-Pakarda", pionira visoke tehnologije koji je takodje počeo u garaži pre 67 godina.

Zahvaljujući izvanrednom uspehu "Gugla", osnivači kompanije Pejdž i Brin, koji imaju po 33 godine, postali su multimilijarderi, kao i njen izvršni direktor Erik Šmit. Obogatili su se i mnogi zaposleni.

Bilo je potrebno nešto više od godinu dana da cena akcije "Gugla" prevali put od 400 do 500 dolara. To joj je dosad najduži put od jedne prekretnice do druge otkako je u prvoj javnoj ponudi akcija u avgustu 2004. vrednost akcije utvrdjena na 85 dolara.

Akcije "Gugla" su prvog dana trgovanja na berzi Nasdak, na čijem listingu su hartije isključivo kompanija visoke tehnologije, dostigle cenu od 100 dolara, a zatim za manje od tri meseca preskočile granicu od 200 dolara. Sedam meseci kasnije, u junu 2005, probijena je i barijera od 300 dolara, a 17. novembra iste godine od 400 dolara po akciji.

Najnoviji nalet optimizma čini se da odražava uverenje investitora da će "Gugl" brzo pronaći načine da ostvari još veći prihod od oglašavanja na Internetu, posle nedavne kupovine kompanije "JuTjub" za 1,65 milijardi dolara, kao i da proširi polje delovanja.

(Tanjug)