Posle blage, ali kalendarski duge zime, sunce je konačno obasjalo prestonicu, a prvi, pravi prolećni dani izmamili su desetine hiljade sugrađana na ulice.

Dok jedni uživaju u vazduhu i druženju na otvorenom, za to vreme ugostitelji zadovoljno trljaju ruke, jer su im bašte krcate gostiju, pišu "Novosti".

Međutim, postaviti nekoliko stolova sa stolicama, u centru grada, nije nimalo jeftino. Prosečna bašta od 100 kvadrata, u ekstra zoni, na osnovu taksi, vlasnika dnevno košta 5.270 dinara.

"Cene za postavljanje bašti određene su Odlukom o lokalnim komunalnim taksama u zavisnosti od zone u kojoj se nalaze. Zakup se plaća po svakom kvadratnom metru i to po jednom danu ",za "Novosti" priča Zoran Kostić, član Gradskog veća.

Prestonica je podeljena na devet zona. U ekstra zoni, uži centar grada, dnevno treba izdvojiti 52,7 dinara po kvadratnom metru. Mesto za stolicu u prvoj zoni je 42,2, drugoj 33,7, trećoj 26,3,... Za poslednju zonu (periferija prigradskih opština) treba izdvojiti svega 7,3 dinara dnevno, po kvradratu zauzetog prostora.

Mnogi ugostitelji, da ne bi plaćali visoke takse tokom cele godine, preko zime demontiraju svoje bašte. Do novembra 2010. to su bili svakako u obavezi, što sada više nije slučaj.

Zahtevi za postavljanje bašta primaju se tokom 12 meseci, a vlasnici su obavezni da svake godine obnavljaju dozvole. Najveća gužva je na Starom gradu, Savskom venacu i Vračaru.

Prema rečima Aleksandra Jovanovića, člana opštinskog Veća, Vračar je prošle godine imao 97 lokala sa baštom. Približno isti broj bašti očekuje se i ove godine.

Postoje određeni uslovi koji moraju da se ispoštuju prilikom postavljanja bašta: ako se bašta nalazi na nekoj od prometnijih saobraćajnica neophodna je saglasnost Sekretarijata za saobraćaj, ako neko drvo ulazi u okvir bašte onda se mora imati i dozvola "Zelenila".

Potez od Ulice kneza Miloša ka Baba Višnjinoj smatra se zaštićenom gradskom celinom i zbog toga je potrebna i saglasnost Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda. Opština Stari grad, je u celini pod zaštitom ovog Zavoda i cela se tretira kao ekstra zona.

Bašte smeju da se montiraju na pešačkoj zoni - trgu, trotoaru ili delu određenom za parkiranje, uređenoj stazi i platou u okviru javne zelene površine, kao i drugim otvorenim površinama za javno korišćenje.

One u pešačkoj zoni ili na trgu postavljaju se tako da se obezbedi najmanje tri metra za kretanje pešaka i tri i po metra za prolaz vatrogasnog vozila, a od pešačkog prelaza dva metra.

Od fontane, spomenika ili česme bašta mora biti odmaknuta najmanje tri metra... Stolice se mogu postaviti tako da zauzimaju veću širinu nego lokal, u granicama zgrade i pod uslovom da se pribavi saglasnost vlasnika stanova.

Zabranjeno je montiraje bašti na kolovozu, na nišama za parkiranje, na parking površini izvan ulice, u zoni raskrsnica, na stajalištu javnog prevoza, u širini ulaza u zgradu, na zelenoj površini...

Poslednjih godina bašte su se prilično modernizovale. U centru grada skoro da nema nijedne koja nema nekoliko velikih televizora na kojima se po pravilu prate brojna sportska dešavanja.

Tu su naravno i raznovrsni rashladni uređaji, počev od običnih ventilatora do prskalica koje raspršuju svež vazduh po lokalu..., pišu "Novosti".

(MONDO/foto: Petar Stojanović, MONDO)