Svečanost je počela u devet sati okupljanjem rudara i rudarskih porodica ispred jame "Aleksandrov potkop", gde je pola sata kasnije presečen slavski kolač.

Slavski kolač iz jame "Aleksandrov potok", koja će uz pomoć fondova Evropske unije, postati Eko muzej pod zemljom jedinstven u svetu, rudari su, kako to rade tradicionalno, slavski kolač na svetlost dana, pred sveštenike, kolačare i goste dogurali u vagonetu punom uglja.

Liturgiju, uz ceremoniju sečenja slavskog kolača, služili su sveštenici crkve "Vaznesenje Gospodnje" srednjovekovnog manastira Ravanica kod Ćuprije.

Posle ceremonije sečenja slavskog kolača, rudari su posetili stare rudarske jame, položili vence i cveće na ulazu u jamu "Ciganski potkop" gde je održan i pomen stradalim rudarima.

Svetog velikomučenika Prokopija rudari "Rembasa", najvećeg i najstarijeg rudnika od devet u Javnom preduzeću za podzemnu eksploataciju uglja (JP PEU), slave u znak sećanja na tragediju u "Ciganskom potkopu", u kome je, u požaru, stradala cela smena, oko 30 rudara.

Tačan broj nikada nije utvrđen jer se tada, navodno, nije vodila evidencija.

"Izbio je šumski požar koji se brzo širio i zahvatio drvenu jamsku građu - došlo je do urušavanja i cela smena je ostala u rudniku", zapisali su hroničari tog vremena.

U znak sećanja na tu tragediju u Senjskom rudniku je 1900. godine podignuta crkva "Sveti Prokopije" zaštitnik rudara, a Sveti Prokopije proglašen slavom rudara. Danas su u crkvi paljenje sveće stradalim rudarima.

Zvanično, kopanje uglja u Senjskom rudniku počelo je 1853. godine. Za Sensjki rudnik je vezana istorija ugljarstva i industrijalizacije Srbije, ovde je snimljen film "Petrijin venac" po delu akademika Dragoslava Mihajlovića.

Svečanosti su prisustovale delegacije ostalih rudnika JP PEU, koje su zajedno posetile Muzej ugljarstva u ovom mestu i prisustovati kulturno umetničkom programu.

Zajednički svečani ručak za rudare, goste, rudarske porodice i stanovnike Senjskog rudnika zakazan je za 14 sati u "Rudarskoj prozivnici".