• Izdanje: Potvrdi
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Čuvajte se lažne aronije!

Izvor Tanjug

Stručnjaci Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu upozorili su danas građane da budu oprezni prilikom kupovine sumnjivih plodova ili biljaka za koje se tvrdi da su aronija.

Kako je navedeno, bilo je slučajeva prodaje pod tim nazivom kokošijeg goržđa, koje je otrovna biljka.

Departmanu za voćarstvo, vinogradarstvo, hortikulturu i pejzažnu arhitekturu pri tom fakultetu obratilo se protekla dva meseca nekoliko građana iz različitih delova Srbije radi identifikovanja plodova, odnosno biljaka koji su kupljeni kao aronija, navedeno je u saopštenju Poljoprivrednog fakulteta.

"U svim tim slučajevima stručnjaci departmana su navedene plodove, odnosno biljke, identifikovali kao kokošije grožđe (Solanum nigrum), čiji su ne samo plodovi nego i čitava biljka otrovni", upozoreneo je u saopštenju.

Aronija je višegodišnja drvenasta biljka koja formira žbun, plodovi su joj tamno-plave do crne boje ali, kako objašnjavaju stručnjaci Poljoprivrednog fakulteta, nisu bobice već sinkarpne koštunice, poput gloga.

Sazrevaju krajem avgusta i početkom septembra, nisu sočni i nemaju glatku i ravnu pokožicu nego je ona obično blago ili više nabrana.

Za razliku od aronije, kokošije grožđe je zeljasta jednogodišnja biljka (ponekad dvogodišnja) korovske vrste, koja takođe ima tamno-plave do crne plodove ali su to sjajne bobice i neprijatnog mirisa kad odstoje.

Plodovi kokošijeg grožđa sazrevaju od septembra do novembra, jako su sočni i otrovni su, kao i cela biljka, navode stručnjaci Poljoprivrednog fakulteta i apeluju na građane da, uprkos razlikama između aronije i kokošijeg grožđa, obrate pažnju na plodove i biljke koje kupuju.

Tagovi

Komentari 1

Komentar je uspešno poslat.

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

Милан

Значи, на пијацу треба да крене свако од нас са једним стручњаком Пољопривредног факултета па да исти изврши анализу (да ли је прскано и чиме или није, да ли је протекла каренца или није, да ли је ГМО или није, да ли је пуно афлатоксина или није...). Па шта нас упозоравају, власт би требало да организује контролу оваквих ствари.

special image