Malo je poznato da je jedan od najpoznatijih srpskih kriminalaca Kristijan Golubović umetnička duša. Više od dvadeset godina on u kontinuitetu radi crteže, akvarele i kolaže, pa je, kako javlja portal Dnevno.rs. izabran da otvori projekat predstavljanja srpske prison art scene.

Kako za ovaj portal objašnjava Goran Stojčetović, predsednik udruženja "Art Brut Serbia" Kristijan je postao počasni član ovog udruženja umetnika iz Beograda.

Početak njegove, sada zvanične umetničke karijere obeležiće izložba "Vidimo se u crtežu" inspirisana filmom sličnog imena u kome upravo Kristijan govori da preko crtanja, vajanja, izrada perli i pisanja, beži u "zdrav razum".

"Kristijan otvoreno govori o sebi i o onome šta se dešavalo devedesetih, a mogli smo ga čuti i kako priča o svojim crtežima, koje je, uglavnom, radio u zatvorima, u kojima je proveo veći deo svog zivota. Ipak, o njegovom likovnom stvaralaštvu se vrlo malo zna", objašnjava Stojčetović.

Predsednik ovog udruženja dodaje  i da se Kristijan Golubović već godinama bavi umetnošću.

Kristijan Golubović, više od dvadeset godina, u kontinuitetu, radi crteže, akvarele, kolaže, lutke od papira, skulpture od pruća, čačkalica i mermera, gravire na staklu i mozaike u kojima  opisuje  njegov odnos prema sebi, porodici, prijateljima, ženi, društvu, religiji, pravdi.

Crteži su, pretežno, rađeni markerima na kvalitetnom papiru, brižljivo sortirani po periodima i mestima na kojima su rađeni. Preovladavaju crvena i crna boja, za koju Kristijan smatra da najbolje pokazuju njegov život rastrzan između strasti, krvi i smrti", priča Stojčetović.

"Duboko znakovan, često alegoričan i apstraktan, kroz radove ne pokazuje pokajanje i ne radi na dopadljivosti publici i društvu već se prikazuje kao talentovan čovek koji je takav kakav jeste.

Najčešći motivi u njegovim radovima su: ptice, ribe, raspeće Hristovo, ikone, Adam i Eva,  slobodne kompozicije, konji, autoportreti, portreti Napoleona, Hitlera, Čarlija Čaplina i Van Goga, brodovi na moru, slavine, satovi, oružje, voće i erotika.

Posebno su zanimljivi crteži na kovertama od dobijenih pisama u zatvoru. Često koristi krivolinijske i pravolinijske lenjire pa dobijene linije dorađuje slobodnim potezima stvarajući kontrast i dinamiku u kojoj njegove forme slobodno igraju kroz čvrsto i sterilno polje mehaničkih linija.

Crtež najčešće počinje nesvesnim pokretima i žvrljotinama koje tokom rada definiše u likovno-psihološku formu. Sve je podređeno izražajnosti i obojenosti linija. U crtežima gde prikazuje svoje viđenje pravoslavnih  ikona izuzima crtanje lica svetaca jer, kako kaže, nije dostojan te lepote i čistote", objašnjava Goran Stojčetović.

Izložba će biti otvorena u Gračanici, 3. aprila u 20:30 časova, jer su brojne beogradske galerije odbile ovakvu postavku, objašnjava Stojčetović za Dnevno.rs.