Lekari, novinari, profesori, advokati i druga lica koja se bave profesijama od javnog značaja već imaju najviši nivo krivično pravne zaštite koja postoji u našem zakonodavstvu, tvrdi profesor Pravnog fakulteta u Beogradu Milan Škulić.
"To znači da će onaj ko učini krivično delo na štetu lica koje obavlja poslove od javnog značaja uz povećani rizik za bezbednost, odgovarati pođednako kao i da je krivično delo izvršio na štetu lica sa statusom službenog lica", objasnio je profesor Škulić povodom ubistva lekara u Kraljevu koji je proteklih dana uzburkao javnost.
U slučaju ubijenog lekara u Kraljevu, koji je izazvao veliku pažnju javnosti, učinilac će odgovarati za krivično delo teško ubistvo, rekao je Škulić Tanjugu.
"Ako je ubijen samo zato što je lekar i zato što je vršio svoju dužnost postojaće teško ubistvo nezavisno od toga da li on ima status službenog lica. Za teško ubistvo je propisana kazna od najmanje 10 godina zatvora do 20 , a može biti i kazna od 30 do 40 godina zatvora. To je dakle maksimalan nivo krivično pravne zaštite koja postoji u našem zakonodavstvu", naglašava profesor.
On je objasnio da su službena lica zapravo ona koja se u krivično pravnom sistemu vezuju za krivična dela koja mogu da učine samo službena lica, kao što je najzastupljenije u praksi delo - zloupotreba službenog položaja ili nesavesnog rada u službi i slično.
Status službenog lica, prema zakonu, imaju lica koja u državnim organima vrše neke službene dužnosti, koja su izabrana, imenovana ili postavljena u držvnom organu ili organima lokalne samouprave.
Taj status imaju i javni beležnici, izvršitelji i druga lica u ustanovama, preduzećima koja vrše neka javna ovlašćenja i odlučuju o pravima, obavezama ili interesima fizičkih lica i ili u javnom interesu.
To su i lica kojima je faktički povereno vršenje službenih dužnosti ili poslova.
"Verovatno iz tog razloga neke profesije već godinama uporno institiraju da zbog nekog pojačanog rizika koji osećaju u vršenju svog posla dobiju status službenog lica, smatrajući ili se nadajući da će time dobiti pojačanu krivično pravnu zaštitu", naveo je profesor ukazujući da to nije tačno i da je to "potpuno laičko posmatranje stvari".
Te profesije ne bi bile ništa više zaštićene nego što su sada ako bi dobile status službenog lica, naveo je Škulić i podsetio da nijedna države u svetu ne daje tako velikom broju profesija status službenih lica, a kod nas su to zagovarali lekari, novinari, taksisti, čak i čistači ulica i vozači javnog prevoza ....
"Njihova je krivično pravna zaštita je već podignuta na najviši mogući nivo u smislu krivičnog prava jer je pre par godina u Krivčni zakon ubačena definicija 'lica koje vrše poslove od javnog značaja' - a to su lica koja imaju povećani rizik za bezbednost", naveo je Škulić.
Definicija se, kako je ukazao, odnosi na zanimanja koja su od značaja za informisanje - odnosno novinara, zdravlje ljudi - lekara, obrazovanje - nastavnika i profesora i javni prevoz- vozača,pravnu i stručnu pomoć pred sudskim i drugim državnim organima (advokata).
To je veoma širok krug lica i onda je za pojedina krivična dela definisano da dobijaju teži oblik, ili postaju teže delo ako su počinjena na štetu lica koje obavlja tu profesiju, istakao je Škulić.
