To je saopštila Inženjerska komora Srbije (IKS).

Oplatol koji je upotrebljen prilikom gradnje objekata, a koji je verovatno dobijen preradom korišćenih otpadnih ulja, po mišljenju učesnika skupa u Inženjerskoj komori Srbije koji je održan 22. oktobra na temu "Uzorci i posledice pojave štetnih materija i jedinjenja u građevinskim objektima nastalih upotrebom pomoćnih materijala u građevinarstvu - oplatola", nije zadovoljio zahteve u pogledu zaštite zdravlja i životne sredine.

Stavljanjem u promet ovakvih proizvoda bez odgovarajuće tehničke dokumentacije i blagovremene kontrole nadležnih državnih organa i institucija dovodi inženjersku struku u veoma nezavidnu situaciju, a ostalim učesnicima, pre svega kupcima, investotirama i izvođačima radova nanosi u konkretnim zabeleženim slučajevima veliku materijalnu štetu i narušava zdravlje ljudi, navodi se u saopštenju koje je objavljeno na sajtu IKS.

Važećom zakonskom regulativom, po zapažanju inženjera, nije propisana adekvatna institucionalna provera podataka o hemijskom proizvodu zadržanom u tzv. bezbednosnom listu proizvoda koji se na osnovu podataka koje obezbeđuje proizvođač stavlja u promet.

Usaglašenost hemijskog proizvoda sa zahtevima Zakona o tehničkim zahtevima proizvoda i sertifikaciji i važećih standarda i tehničkih noramativa neophodno je da nadležno ministarstvo za hemikalije proverava, pre stavljanja u promet na osnovu podataka proizvođača ili uvoznika i na osnovu ispitivanja ovlašćenih referentnih laboratorija, kako se ne bi dogodilo da proizvodi koji sadrže nedozvoljene štetne metarije budu stavljeni na tržište, rečeno je na skupu.