Srpska pravoslavna crkva proslaviće danas praznik posvećen Prepodobnoj mati Paraskevi, u narodu poznatijoj kao Sveta Petka.
Nakon smrti roditelja, devica Petka, željna podvizništva Hrista radi, otišla je u Carigrad, pa u jordansku pustinju, gde se podvizavala do starosti. Tada joj se javio anđeo Božiji i rekao joj da se vrati u otadžbinu.
U Epivatu je proživela još dve godine u neprestanom postu i molitvi i onda je predala dušu Gospodu.
Upokojila se u 11. veku i na njenom grobu počela su se dešavati razna čuda, najčešće isceljenja.
Njene čudotvorne mošti prenesene su u Carigrad.
Bugarski car Arsen je mošti svetiteljke 1238. godine prebacio u Trnovo u Bugarskoj, a padom tog područja pod Turke, sultan Selim je njene mošti odneo u Carigrad.
Na molbu kneginje Milice, žene srpskog kneza Lazara, mošti svetiteljke prenesene su u Srbiju u Beograd i 125 godina bile su položene u kapeli na Kalemegdanskoj tvrđavi.
Mošti Svete Petke sada su u Rumuniji u Jašiju, gradu koji se smatra velikim svetilištem i mestom hodočašća, ne samo za pravoslavne, već za sve koji veruju u njenu moć isceljenja.
Na ikoni je Sveta mati Paraskeva predstavljena u ženskoj monaškoj odeždi, sa krstom i mirtinom grančicom, simbolom mučeništva.
Sveta Petka je u srpskom narodu veoma poštovana i važi za zaštitnicu žena. Veliki broj lekovitih izvora nosi ime Svete Petke, a jedan od njih, sa čudotvornom i lekovitom vodom nalazi se u Beogradu, na Kalemegdanskoj tvrđavi, mestu gde su njene mošti dugo počivale.
Sveta Petka je zaštitnica i kapele na Kalemegdanu, gde se svake godine, posle liturgije u crkvi Ružici koja je u neposrednoj blizini, organizuje litija.
Kalemegdanska kapela Svete Petke sagrađena je na izvoru vode za koju se veruje da iscjeljuje očne bolesti i u njoj se, kao velika svetinja, čuva mali prst svetiteljke.