Potpredsednik Vlade Srbije Božidar Djelić izjavio je u utorak da Srbija svake godine, zbog negativnih demografskih trendova, gubi izmedju 25 i 30 hiljada stanovnika, i istakao da je rešavanje tog problema jedno od najznačajnijih pitanja koje država mora da rešava na dug rok.
Potpredsednik Vlade Srbije Božidar Djelić izjavio je u utorak da Srbija svake godine, zbog negativnih demografskih trendova, gubi izmedju 25 i 30 hiljada stanovnika, i istakao da je rešavanje tog problema jedno od najznačajnijih pitanja koje država mora da rešava na dug rok.Djelić je, otvarajući nacionalnu debatu na temu "Stanovništvo, populaciona politika i razvoj", rekao da u Srbiji postoji "katastrofalna kombinacija" niskog prirodnog priraštaja i odliva mladog stanovništva u druge države.
Srbija je, prema Djelićevim rečima, jedna od najstarijih zemalja u Evropi, sa prosečnom starošću 47,5 godina, i opasnošću da do 2025. godine većina gradjana bude starija od 65 godina.
Da bi podstakla radjanje, Vlada Srbije, kako je naveo, razmatra uvodjenje celokupne isplate naknade za novorodjeno dete, umesto u ratama, zatim isplaćivanje naknade trudnicima u visini sto odsto plate, uvodjenje opsežnog državnog programa pomoći parovima koji žele, a ne mogu da imaju decu i povećanje jednokratne pomoći za drugo i treće dete.
Djelić je dodao da će vlada uskoro formirati Savet za populacionu politiku koji će sprovoditi strategiju podsticanja radjanja.
Kako je istakao, populaciona politika ne sme biti vodjena sa suprotstavljenih, ekstremnih pozicija - da je prokreacija patriotska dužnost, odnosno da je radjanje potpuno intimni čin.
"Moraju se stvoriti uslovi da gradjani lakše donose odluku da se postane roditelj", rekao je Djelić sumirajući planove populacione politike Vlade Srbije.
Demografski trendovi, prema Djelićevim rečima, imaju izražene ekonomske, ali i političke implikacije, budući da političari najviše pažnje poklanjaju problemima najagilnijih birača u populaciji, a to su, prema statistikama, stari.
Budućnost Srbije, kako je naglasio, moraju biti zaposleni mladi bračni parovi, zbog čega država mora da učini sve kako bi olakšala ženi da pomiri ulogu radno-aktivne društvene jedinke i majke.
"Pravite bebe, a i ja ću se potruditi da dam lični primer u godinama koje dolaze", poručio je Djelić učesnicima skupa na kraju izlaganja.
Savetnica u Institutu za društvene nauke Mirjana Rašević je ukazala da se u Srbiji radja 1,4 dece po porodici, što je ispod proseka u evropskim zemljama.
"Pored nezaposlenosti, niskog standarda, nemogućnosti zbrinjavanja deteta u predškolsku ustanovu, na odluku o radjanju utiče i osećaj nesigurnosti, a često žene ne mogu da radjaju zbog toga što nisu koristile kontraceptivna sredstva i imale su česte abortuse", navela je Rašić razloge zašto se porodice ne odlučuju za potomstvo.
Francuska je, kako je rekao Alan Paran iz Nacionalnog instituta za demografske studije u Parizu, demografski izuzetak u Evropi jer ima prirodni priraštaj stanovništva.
"Više ljudi u Francusku dolazi nego što iz nje odlazi, ali uz to zemlja ima i sreću da je broj rodjenih veći nego umrlih, dobrim delom zahvaljući dobroj populacinoj politici", naveo je Paran.
(Agencije/MONDO)
