"Najpre ćemo rizična mesta u gradu, posebno na Ibarskoj magistrali i oko veletržnica, pokriti kamerama. To su, inače, mesta gde se stalno prave deponije i na taj način ćemo moći da kaznimo one koji odlažu građevisnki materijal ili sličan materijal na divlje deponije", kazao je Vesić, preneo je Beoinfo.

U Beogradu se godišnje ukloni 150.000 kubnih metara otpada, ali za isti period nikne 200 novih deponija. Zbog toga će ove godine za te namene u Beogradu biti izdvojeno više od 120 miliona dinara.

Najskuplje i najobimnije poglavlje u procesu pristupanja Evropskoj uniji Srbiju čeka u oblasti zaštite životne sredine.

Usklađivanje propisa i prakse očekuje se u narednih 15 godina, a za to će Srbiji biti potrebno, procenjuje se, oko 10 milijardi evra.

U Srbiji ima oko 3.500 divljih deponija. Najviše ih je na obodu prestonice, uz Ibarsku magistralu i oko velikih pijaca.

Srbija problem deponija mora da reši pre ulaska u Evropsku uniju, ali i da se okrene reciklaži kao perspektivnoj i ekološki važnoj industriji.

U ovom trenutku u Srbiji se reciklira samo 10 odsto otpada, što je četiri puta manje nego u Uniji.

Procena Privredne komore Srbije je da se zbog toga godišnje u deponije zatrpa 50 miliona evra.