Srbija je jedina država u regionu koja još nije pristupila Konvenciji o zabrani kasetne municije, iako je i sama žrtva te vrste naoružanja, upozorili su predstavnici udruženja Akcija i pomoć.
Predsednik udruženja "Akcija i pomoć" Slađan Vučković, koji je i sam žrtva kasetne municije, izjavio je da je neophodno da država što pre pristupi Konvenciji o kasetnoj municiji. "Pristupanjem Konvenciji, dobili bi od razvijenih zemalja potpisnica pomoć za dekontaminaciju. U našoj zemlji postoje i dalje velika područja koja nisu očišćena od kasetnih bombi, kao i delovi Save i Dunava", rekao je Vučković.
Profesor Pravnog fakulteta u Nišu Nebojša Raičević ocenio je da ne postoje pravne prepreke da Srbija pristupi Konvenciji koja je na snazi od 1. avgusta 2010. godine.
"Osnovno pitanje oko pristupanja Konvenciji je interes države. Naša država mora da odluči da li bi joj to bilo od koristi ili ne. Odluka o pristupanju još nije doneta verovatno zbog toga što se radi o veoma složenom pitanju", kazao je Račević.
On je istakao da Konvencija s jedne strane zabranjuje upotrebu, proizvodnju, skladištenje i prenos kasetne municije, a s druge strane predviđa pomoć za direktne i indirektne žrtve kasetne municije.
Kako je naveo, kasetne bombe i dalje predstavljaju opasnost za građane Srbije.
"Radi se o oružju koje može da eksplodira i desetinama godina nakon bombardovanja. Dizajnirano je i obojeno tako da privlači pažnju, tako da su njegove najčešće žrtve civili", kazao je Vučković.
Prema njegovim rečima, 90 odsto ukupnog broja žrtava kasetne municije čine civili, a među njima čak trećinu čine deca.
Tribinu "Kada bi Srbija pristupila Konvenciji o kasetnoj municiji", organizovalo je Udruženje građana "Akcija i pomoć" uz podršku organizacije "Hendikep Internacional", Pravnog fakulteta i niškog Medija centra.
