
Evropska komisija, izvršno telo Evropske unije (EU) najavila je okvirni plan otvaranja tržišta Unije za više milijardi evra vredan uvoz naoružanja i vojne opreme, ohrabrivanjem članica da dozvole veću konkurenciju u toj oblasti i omoguće većem broju ponudjača učešće na javnim oglasima za nabavku oružja.
Nova pravila, koja će biti precizirana u 2006. godini, omogućavaće nadležnim organima EU da utiču na vlade da obezbede veću konkurentnost u oblasti nabavke, radova ili pružanja usluga u vojnom sektoru.
Vlade EU sada imaju pravo da isključe njihov odbrambeni sektor iz domaćih tržišnih pravila o konkurenciji i o pravu učesća na javnim oglasima, ukoliko procene da se radi o njihovim "suštinskim bezbednosnim interesima."
Evropska komisija, medjutim, smatra da članice Unije "vrlo često" koriste te bezbednosne argumente.
Kao rezultat takve politike, udeo ugovora potpisanih u proceduri konkurentnosti ostaje veoma mali u većini zemalja, dok državni snabdevači i dalje nastoje da zadrže lavovski deo vojnog sektora.
Takav manjak otvorenosti i slobodne konkurencije ometa konkurentnost evropske industrije naoružanja i povećava troškove za nabavku vojne opreme u EU koja premašuje 30 milijardi dolara, navodi Komisija.
Otvorenije evropsko tržište za vojne nabavke omogućiće čitavoj industriji, pogotvo manjim i kompanijama srednje veličine, da učestvuju na tenderima u EU.
Ukupni izdaci EU za vojne potrebe u 2003. godni iznosili su 169 milijardi evra, 1,7 odsto ukupnog bruto domaćeg proizvoda članica, a najveći proizvodjači oružja u EU su Britanija, Nemačka, Francuska, Italija, Švedska i Španija.
(Tanjug)
Nova pravila, koja će biti precizirana u 2006. godini, omogućavaće nadležnim organima EU da utiču na vlade da obezbede veću konkurentnost u oblasti nabavke, radova ili pružanja usluga u vojnom sektoru.
Vlade EU sada imaju pravo da isključe njihov odbrambeni sektor iz domaćih tržišnih pravila o konkurenciji i o pravu učesća na javnim oglasima, ukoliko procene da se radi o njihovim "suštinskim bezbednosnim interesima."
Evropska komisija, medjutim, smatra da članice Unije "vrlo često" koriste te bezbednosne argumente.
Kao rezultat takve politike, udeo ugovora potpisanih u proceduri konkurentnosti ostaje veoma mali u većini zemalja, dok državni snabdevači i dalje nastoje da zadrže lavovski deo vojnog sektora.
Takav manjak otvorenosti i slobodne konkurencije ometa konkurentnost evropske industrije naoružanja i povećava troškove za nabavku vojne opreme u EU koja premašuje 30 milijardi dolara, navodi Komisija.
Otvorenije evropsko tržište za vojne nabavke omogućiće čitavoj industriji, pogotvo manjim i kompanijama srednje veličine, da učestvuju na tenderima u EU.
Ukupni izdaci EU za vojne potrebe u 2003. godni iznosili su 169 milijardi evra, 1,7 odsto ukupnog bruto domaćeg proizvoda članica, a najveći proizvodjači oružja u EU su Britanija, Nemačka, Francuska, Italija, Švedska i Španija.
(Tanjug)
Pridruži se MONDO zajednici.

