Prodajom fabrike "Zastava automobili", za šta će tender biti objavljen 27. decembra, opstaće i automobilska industrija Srbije, koja čini 70 odsto metalskog kompleksa zemlje.
Prodajom fabrike "Zastava automobili", za šta će tender biti objavljen 27. decembra, opstaće i automobilska industrija Srbije, koja čini 70 odsto metalskog kompleksa zemlje.
Potencijalni kupac te fabrike dobiće proizvodne pogone sa savremenom opremom kapaciteta 60.000 putničkih automobila godišnje u Lakirnici, 200.000 u drugim pogonima i robotizovane linije u koje je uloženo 15 miliona evra.
Očekuje se da će prvi tender biti uspešan jer, smatraju u fabrici, sada je sve drugačije nego pre nekoliko godina, posebno u oblasti uvodjenja novih tehnologija, obnavljanja saradnje sa "Fijatom" i početka saradnje sa američkim automobilskim gigantom "Dženeral motors" (GM).
Generalni direktor Grupe "Zastava vozila" Zoran Radojević najavio je ranije raspisivanje tendera zbog toga jer, kako je rekao, opstanak fabrike kao društvene firme sa tradicijom dužom od pet decenija, prosto nije moguć.
Pre NATO intervencije 1999. godine ta fabrika je imala proizvodni kapacitet od 220.000 automobila godišnje.
Pored Lakirnice potencijalni kupac će dobiti profitne centre "Preseraj", "Mehanička obrada", fabrike - Karoserije, Montaže i Površinske zaštite, poslovne jedinice za održavanje i informacione tehnologije i Direkciju za razvoj proizvodnje.
U zavisnosti od modela putničkog automobila i ispunjenih ekoloških standarda budućem vlasniku je obezbedjeno tržište bivše države i zemalja u njenom okruženju, kao i 3.900 radnika.
"Zastava automobila" u svom okrilju ima dva novoosnovana preduzeća - "Zastava auto" - zaduženo za proizvodnju "zastave 10" (punto) na osnovu ugovora sa "Fijatom" i preduzeće "Zastava AGM" .
Ovo potonje proističe iz ugovora sa GM u okviru koje posluje nemački "Opel", a odnosi se na sklapanje automobila tipa "astre klasik".
Prema pisanju britanskog časopisa "Autocar" fabrika "Zastava automobili", koja je stvorila "jugo", jedan je od lidera auto industrije "nove Evrope" i da se kojim slučajem taj automobil proizvodi bilo bi to najpristupačnije putničko vozilo na planeti sa cenom od svega 2.600 funti.
Automobil "jugo" svojevremeno je u Sjedinjenim Američkim Država kupilo čak 133.000 kupaca.
Prema pisanju tog lista, "Zastava automobili" je fabrika sa najvećim potencijalom na istočnoevropskom tržištu, posebno zbog sposobnosti prilagodjavanja novim naprednim tehnologijama.
Proizvodnja vozila u kragujevačkoj fabrici počela je davne 1953. godine, kada je u okviru vojnog programa proizveden džip "vilis". Prvi ugovor o proizvodnji putničkog automobila sklopljen je sa italijanskim "Fijatom" 1954. godine i odnosio se na proizvodnju "zastave750" ili popularnog "fiće".
Od oktobra 1955. do novembra 1985. u "Zastavi" je proizvedeno 923.487 tog veoma popularnog automobila u bivšoj Jugoslaviji.
"Zastava" je 1966. proširila proizvodne kapaciteta i prvi put izvezla vozila, a ugovorom o dugoročnoj kooperaciji sa poljskim partnerom počela je da se proizvodi "zastava125", poznatija kao "peglica".
Pet godina kasnije proizveden je i prvi domaći automobil "zastava101", takozvani "kec".
Jedna od berićetnijih, za Zastavu će ostati 1989. godina, kada je proizvedeno 223.000 putničkih automobila raznih modela, od kojih je na tadšnjem jugoslovenskom tržištu prodato oko 190.000.
Uvodjenjem sankcija maja 1992. godine i padom kupovne moći stanovništva, fabrika deli sudbinu svih domaćih giganata. U NATO intervenciji 1999. godine je na njene pogone ispaljeno 14 projektila velike razorne moći.
Država je 2001. godine "prekomponovala" nekadašnji kragujevački gigant, u čijem sklopu je poslovalo čak 47 preduzeća sa oko 200 kooperanata.
(Tanjug)
Potencijalni kupac te fabrike dobiće proizvodne pogone sa savremenom opremom kapaciteta 60.000 putničkih automobila godišnje u Lakirnici, 200.000 u drugim pogonima i robotizovane linije u koje je uloženo 15 miliona evra.
Očekuje se da će prvi tender biti uspešan jer, smatraju u fabrici, sada je sve drugačije nego pre nekoliko godina, posebno u oblasti uvodjenja novih tehnologija, obnavljanja saradnje sa "Fijatom" i početka saradnje sa američkim automobilskim gigantom "Dženeral motors" (GM).
Generalni direktor Grupe "Zastava vozila" Zoran Radojević najavio je ranije raspisivanje tendera zbog toga jer, kako je rekao, opstanak fabrike kao društvene firme sa tradicijom dužom od pet decenija, prosto nije moguć.
Pre NATO intervencije 1999. godine ta fabrika je imala proizvodni kapacitet od 220.000 automobila godišnje.
Pored Lakirnice potencijalni kupac će dobiti profitne centre "Preseraj", "Mehanička obrada", fabrike - Karoserije, Montaže i Površinske zaštite, poslovne jedinice za održavanje i informacione tehnologije i Direkciju za razvoj proizvodnje.
U zavisnosti od modela putničkog automobila i ispunjenih ekoloških standarda budućem vlasniku je obezbedjeno tržište bivše države i zemalja u njenom okruženju, kao i 3.900 radnika.
"Zastava automobila" u svom okrilju ima dva novoosnovana preduzeća - "Zastava auto" - zaduženo za proizvodnju "zastave 10" (punto) na osnovu ugovora sa "Fijatom" i preduzeće "Zastava AGM" .
Ovo potonje proističe iz ugovora sa GM u okviru koje posluje nemački "Opel", a odnosi se na sklapanje automobila tipa "astre klasik".
Prema pisanju britanskog časopisa "Autocar" fabrika "Zastava automobili", koja je stvorila "jugo", jedan je od lidera auto industrije "nove Evrope" i da se kojim slučajem taj automobil proizvodi bilo bi to najpristupačnije putničko vozilo na planeti sa cenom od svega 2.600 funti.
Automobil "jugo" svojevremeno je u Sjedinjenim Američkim Država kupilo čak 133.000 kupaca.
Prema pisanju tog lista, "Zastava automobili" je fabrika sa najvećim potencijalom na istočnoevropskom tržištu, posebno zbog sposobnosti prilagodjavanja novim naprednim tehnologijama.
Proizvodnja vozila u kragujevačkoj fabrici počela je davne 1953. godine, kada je u okviru vojnog programa proizveden džip "vilis". Prvi ugovor o proizvodnji putničkog automobila sklopljen je sa italijanskim "Fijatom" 1954. godine i odnosio se na proizvodnju "zastave750" ili popularnog "fiće".
Od oktobra 1955. do novembra 1985. u "Zastavi" je proizvedeno 923.487 tog veoma popularnog automobila u bivšoj Jugoslaviji.
"Zastava" je 1966. proširila proizvodne kapaciteta i prvi put izvezla vozila, a ugovorom o dugoročnoj kooperaciji sa poljskim partnerom počela je da se proizvodi "zastava125", poznatija kao "peglica".
Pet godina kasnije proizveden je i prvi domaći automobil "zastava101", takozvani "kec".
Jedna od berićetnijih, za Zastavu će ostati 1989. godina, kada je proizvedeno 223.000 putničkih automobila raznih modela, od kojih je na tadšnjem jugoslovenskom tržištu prodato oko 190.000.
Uvodjenjem sankcija maja 1992. godine i padom kupovne moći stanovništva, fabrika deli sudbinu svih domaćih giganata. U NATO intervenciji 1999. godine je na njene pogone ispaljeno 14 projektila velike razorne moći.
Država je 2001. godine "prekomponovala" nekadašnji kragujevački gigant, u čijem sklopu je poslovalo čak 47 preduzeća sa oko 200 kooperanata.
(Tanjug)
